Slovensko gospodarstvo na početku godine nije obojano pretjerano optimističnim bojama. Zaustavljena je potražnja za radnicima, tvrtke su opreznije, u pojedinim sektorima, posebice onima vezanima uz automobilsku industriju, broj zaposlenih već se smanjio.

Poduzetnici strahuju od vala stečajeva kao posljedice gubitka poslova i zastoja poslovanja. Istodobno, slovenski poduzetnici se vesele najavljenoj shemi skraćenog radnog vremena.

Tržište rada u 2024. je bilo vrlo dinamično, godina je bila rekordna i po velikom broju zaposlenih i po malom broju nezaposlenih. Drugu polovicu 2024. obilježila su kretanja u njemačkoj automobilskoj industriji.

Država planira pomoć
Poslodavci su postali oprezniji, a država planira pomoć poslodavcima u krizi. U završnom dijelu je priprema za subvencioniranu mjeru kraćeg radnog vremena, o čemu bi se ovih dana trebalo raspravljati na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.

“Ne bih želio zvučati pesimistično, ali vjerojatno će biti stagnacije, no neće biti većih otpuštanja, pogotovo ako Vlada poduzme mjere. No, mogla bi biti “manje vruća” godina na tržištu rada od posljednje tri, kada je nedostajalo radnika”, rekao je za RTV Slovenije Tomaž Žirovnik, ravnatelj Područnog ureda Zavoda za zapošljavanje Ptuj.

Nedavno je finaliziran Vladin prijedlog stalnog skraćenog radnog vremena. Prema novom sustavu, to više ne bi bila interventna mjera, nego sustavno zakonodavstvo. Cilj sheme je pomoći poslodavcima koji su se zbog njemačke krize našli u teškoćama, objašnjava ministar rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti Luka Mesec.

“Moći će se prijaviti tvrtka koja će se nositi s padom narudžbi sa zavodom za zapošljavanje, koji će na temelju procjene i provjere tvrtke moći odobriti skraćenje radnog dana za određeni udio radnika i temeljem toga tvrtka će dobiti subvenciju”, kaže Mesec.

Što donosi prijedlog zakona o ovrsi djelomične naknade plaće za skraćeno radno vrijeme koji priprema Ministarstvo rada? S nepunim radnim vremenom radnici bi mogli raditi najduže šest mjeseci. Visina djelomičnog povrata naknade plaće iznosila bi 60 posto isplaćene bruto naknade plaće. Pravo na pomoć mogli bi ostvariti poslodavci koji prema vlastitoj procjeni ne mogu mjesečno osigurati najmanje 90 posto posla za najmanje 30 posto radnika.

Već dugo upozoravamo
O ozbiljnosti situacije za Radio Slovenija je govorio Marko Gorjak, predsjednik Područne obrtno-poduzetničke komore Maribor i direktor tvrtke Orodjarstvo Gorjak. Strahuje da bi nadolazeća kriza mogla slovensko gospodarstvo pogoditi i jače nego ona iz 2008.

“Na to svakako već dugo upozoravamo, a sada kada je situacija postala toliko ozbiljna, treba djelovati brzo i odlučno. Trenutačno je u pripremi sistemski zakon, ali smatramo da će to ići presporo i da bi te zakone ipak trebalo donijeti po nekom hitnom postupku kako bismo pomogli tvrtkama sada, kada je to potrebno. Puno je korisnije, pa i za državu, pomoći tvrtkama nego krenuti u odluke o otpuštanjima, što poslodavci ne žele jer smo puno vremena i novca uložili u naše zaposlenike da dođu na našu razinu.

Znamo da je kompetentne ljude teško pronaći na tržištu rada i da je cijena školovanja toliko visoka da je za tvrtku vrlo skupa i dugotrajna. Bojimo se da bi tvrtke zapravo bile oslabljene do točke u kojoj bi moglo doći do masovnih stečajeva ili zatvaranja”, zaključio je Gorjak.