Savjet Ruske Federacije, gornji dom ruskog parlamenta, ratificirao je prošlog tjedna Sporazum o zoni slobodne trgovine između Euroazijske ekonomske unije (EAEU) i Srbije, ali to još ne znači da je taj sporazum na snazi. Njega još nisu potvrdile ostale potpisnice sporazuma, a u Ministarstvu trgovine Srbije očekuju da bi ga do kraja godine mogle potvrditi i ostale članice EAEU-a, piše Politika.

Novi sporazum u odnosu na dosadašnji koji se primjenjuje obuhvaća još dvije zemlje, Armeniju i Kirgistan. I novi sporazum predviđa visok stupanj liberalizacije međusobne trgovine i omogućit će da se carine ne naplaćuju na gotovo 99 posto proizvoda.

Osim Rusije, kako je rečeno Tanjugu iz srpskog Ministarstva trgovine, sporazum je ratificirala i Bjelorusija. Ministarstvo očekuje da Kazahstan, Armenija i Kirgistan do kraja ove godine također završe unutrašnje procedure nužne da bi sporazum stupio na snagu. Skupština Srbije ratificirala je taj sporazum u veljači ove godine.

Primjena će početi dva mjeseca nakon što ga ratificira i posljednja članica EAEU-a, odnosno nakon obavijesti da su završene sve unutrašnje procedure nužne za stupanje sporazuma na snagu, objašnjava beogradski list.

U skladu s pravilima WTO-a

U ministarstvu navode da nema neriješenih pitanja u vezi sa sporazumom i da je zaključen jedan suvremeni tekst, u duhu i u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Kao početna osnova za njegovo zaključivanje uzeti su važeći bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini koje Srbija ima s Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom.

Srpsko Ministarstvo trgovine navodi da je u sporazumu zadržan visok stupanj liberalizacije trgovine koji se primjenjuje prema važećim sporazumima o slobodnoj trgovini Srbije s Rusijom, Belorusijom i Kazahstanom. Navode da će sporazum biti proširen na nove članice EAEU-a Armeniju i Kirgistan.

Srbija je u odnosu na sadašnji sporazum dobila dodatne pogodnosti za izvoz u zemlje EAEU-a. Bez carina na to veliko tržište od preko 180 milijuna stanovnika Srbija može godišnje izvesti 2000 tona cigareta, 35.000 litara čistog alkohola (što je oko 90.000 litara vinjaka), 400 tona polutvrdog i tvrdog kravljeg sira, što znači da su ti proizvodi u režimu kvota. Sve članice EAEU-a, osim Rusije s kojom je liberalizacija za poljoprivredno-prehrambene proizvode već sada najveća moguća, dobile su godišnju kvotu od 2000 tona cigareta, 50.000 litara čistog alkohola i 100 tona topljenog sira. Srbija može izvesti neograničene količine kozjeg i ovčjeg sira i neograničene količine voćnih rakija.

U ministarstvu kažu da će te pogodnosti donekle smanjiti nesrazmjer u liberalizaciji poljoprivrivrednih proizvoda koja sada postoji u sporazumu o slobodnoj trgovini Srbije s Rusijom. I Srbija i zemlje EAEU-a zadržale su carine za nekoliko proizvoda. Prilikom uvoza u Srbiju iz EAEU-a, to se odnosi na bijeli šećer, etilni alkohol, cigarete preko kvote od 2000 tona, korištena motorna vozila i gume, nove traktore i putničke automobile (samo iz Rusije). Također, Rusiji će biti omogućeno da nastavi izvoz u Srbiju bez naplate carina za sve poljoprivredno-prehrambene proizvode, što je i do sada imala kao povlasticu. Prilikom izvoza iz Srbije u ostale zemlje EAEU-a, zadržane su carine za nekoliko proizvoda, i to meso peradi, neke vrste sireva, bijeli šećer, pjenušavo vino, etilni alkohol, cigarete preko kvote od 2000 tona, pamučne tkanine i prediva, kompresore za rashladne uređaje, putničke automobile, traktore, korištena motorna vozila i gume.

Tržište siromašnih zemalja

Kolika je za Srbiju važnost bescarinske trgovine sa zemljama Euroazijske ekonomske unije, posebno u usporedbi s Europskom unijom? Prema mišljenju Borisa Varge, srpskog vanjskopolitičkog analitičara, iluzija je smatrati da je Euroazijska ekonomska unija, koju predvodi Rusija, alternativa Europskoj uniji. “Riječ je dijelu političkog marketinga onih snaga u Srbiji koje žele pridobiti birače nezadovoljne dugoročnom, iscrpnom i često neučinkovitom tranzicijom, nefunkcionalnom demokracijom, dvoličnošću Zapada i vodećih EU država“, rekao je Varga za Al Jazeeru.

A Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba, smatra da je unija bivših sovjetskih republika jedinstveno tržište zaostalih i siromašnih ekonomija.