Prepreka za modernizaciju željezničkog prometa u Sjevernoj Makedoniji je nekonkurentnost, nedostatak političke volje, te spore procedure i izbor izvođača radova za izgradnju pruga, kaže Dejan Trpevski, inženjer prometa.

Prošlog tjedna ministari prometa država Zapadnog Balkana, među kojima je i Sjeverna Makedonija, potpisali su deklaraciju Posvećenost željeznici o izgradnji suvremene digitalizirane željezničke mreže u regiji, s izravnim brzim vlakovima koji će povezivati gradove. Ana Brnabić, premijerka Srbije, izjavila je tom prigodom da će Srbija modernizirati i obnoviti više od 1000 kilometara pruge i navela da se projekti pripremaju ili realiziraju. Vrijednost tih projekata je oko 6,5 milijardi eura.

Spori izbor izvođača radova

Željeznica zahtijeva velika ulaganja, jer kako objašnjava Dejan Trpevski, izgradnja pruge u ravnici stoji od milijun do milijun i pol eura po kilometru, dok planinske pruge stoje od dva i pol do tri milijuna eura po kilometru. Ali, prema njegovim rečima, novac je najjednostavniji dio realizacije takvih projekata, piše Radio Slobodna Europa.

“Naša pruga do Bugarske dosad je stajala više od 10 milijuna eura po kilometru. Mogla je već biti izgrađena i novac nije glavni problem”, rekao je Trpevski. Daleko su veći problem procedure za izbor najpovoljnijih ponuđača, koje često traju dvije ili tri godine.

“Sve ovisi od volji države da posao obavi brzo. Ako zaglavimo u labirintima javnih nabava bit će potrebno mnogo godina. Ako se donese odluka da vlada započne izravne pregovore s izvođačima radova, za relativno kratko vrijeme možemo dobiti dobar sustav”, dodao je Trpevski.

Blagoj Bočvarski, ministar prometa i komunikacija Sjeverne Makedonije, izjavio je da bi ta država trebala jačim tempom raditi na Koridorima 10 i 8.

“Očekujem da ćemo početkom 2022. početi građevinske radove, izabrali smo izvođača koji će raditi na projektu vrijednom 200 milijuna eura, što će donijeti razvoj istočnog kraka Koridora 8”, dodao je Bočvarski. Koridor 8 u Sjevernoj Makedoniji, odnosno pruga za Bugarsku, projekt je kojeg političari obećavaju 27 godina, ali još nije realiziran.

Nužno je liberalizirati tržište

Marjan Ristevski, predsjednik Neovisnog sindikata makedonskih željeznica, kaže da željeznice u proteklih 30 godina nazaduju, umjesto da napreduju.

“Bilo je vlakova koji su išli izravno iz Makedonije za Njemačku, a sada nismo povezani niti sa susjednim državama”, rekao je Ristevski. Trenutačno, brzi teretni vlakovi obilaze Sjevernu Makedoniju zbog loše infrastrukture.

“Ako ćemo imati infrastrukturu za vlakove koji voze više od 200 kilometara na sat bit će daleko više prometa kroz Sjevernu Makedoniju”, dodao je Ristevski.

Inače, vlakovi na Zapadnom Balkanu najčešće ne mogu voziti brže od 60 kilometara na sat, a više od 90% pruga je s jednim kolosijekom. Trpevski dodaje da Sjeverna Makedonija treba pratiti trendove u Srbiji, koja pomoću kredita Svjetske banke i Kine ubrzano ulaže u pruge Beograd-Niš i Beograd-Subotica.

“Ako će putnički vlakovi koji će se kretati brzinom od 120 kilometara na sat u Makedoniji morati voziti od 60 do 80 kilometara na sat, onda cijeli Koridor 10 postaje neprivlačan”, objašnjava Trpevski.

On smatra da je u Sjevernoj Makedoniji ključno liberalizirati tržište željezničkih usluga koje se suočava s konkurencijom u cestovnom prometu, a koja je 100 posto privatna.