Mi nismo protiv autoceste, ali jesmo protiv pravca kojim ona ide”, kaže Slavko Berberović, jedan od stanovnika naselja Ortiješ pokraj Mostara, na čijem imanju će se graditi autocesta Koridora 5C.

U naseljima kroz koja će proći taj prometni pravac uglavnom žive povratnici srpske i bošnjačke nacionalnosti, piše Radio Slobodna Europa (RSE). Berberović i njegovi susjedi iz Ortiješa, Malog Polja i Kosora, više puta su upozoravali na štetan utjecaj autoceste.

U listopadu 2020. uputili su žalbu Neovisnom mehanizmu za procjenu projekata Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europskoj investicijskoj banci (EIB), koji su glavni kreditori gradnje autocesta u BiH.

Stanovnike tog dijela Hercegovine brine da zbog onečišćenja neće moći koristiti niti zemlju koja im ostane nakon gradnje autoceste.

Odluku čekali osam godina

Iz EBRD-a kažu da su upoznati sa žalbama građana u vezi s gradnjom dionice Mostar jug – tunel Kvanj. “Javna rasprava o procjeni utjecaja na okoliš i društvo održana je u rujnu 2020. u Mostaru kao dio nacionalnog postupka odobrenja”, navode iz EBRD-a. Iz Bankwatcha, međunarodne organizacije koja se bavi zaštitom okoliša, kažu da bi izvještaj europskih banaka o žalbi građana mogao biti objavljen u ožujku 2021.

I javno poduzeće Autoceste FBiH održalo je konzultacije s građanima. “Mislim da tvrdnje kako lokalno stanovništvo neće biti u potpunosti obeštećeno nisu točne”, kaže Adnan Terzić, direktor Autocesta FBiH. On navodi da postoji nekoliko pojedinaca koji smatraju da trebaju dobiti više nego što im se izvlaštenjem zemljišta može dati.

“Još lani počeli smo izvlaštenje na tom području. Do sada imamo 230 rješenja za više od osam kilometara trase. Donijeli smo 202 rješenja”, objašnjava Terzić. Iz Autocesta FBiH dodaju da se na odluku o trasi Mostar jug čekalo osam godina.

“Bivša idejna rješenja i studije davale su nekoliko alternativa i na kraju je u prosincu 2017. postignut dogovor i mogli smo početi s ozbiljnijim planiranjem gradnje”, rekao je Terzić.

No Milenko Krčum, pravni zastupnik građana, kaže kako oni smatraju da je trasa ciljano povučena preko zemljišta povratnika i da u tome ima određenih političkih intencija.

Bolja veza BiH s Europom

“Nova trasa je dogovorena zakulisno, i tu se radi o političkoj trgovini, a nikako o objektivnim kriterijima i javnom interesu”, smatra Krčum. Iz Bankwatcha, međutim, objašnjavaju da su u razgovoru s investitorima i izvođačima ustanovili da je izabrana sadašnja trasa jer je jeftinija i manje zahtjevna.

Iz EBRD-a kažu da je Koridor 5C ključni europski prometni koridor koji će poboljšati povezanost BiH sa Zapadnom Europom.

“Trenutnu usklađenost odobrio je parlament FBiH. Proces odobravanja, kojim upravlja Federalno ministarstvo prostornog uređenja, obuhvaćao je analizu potencijalnih dozvola.

Procjena utjecaja na okoliš i društvo sadržavala je detaljan pregled i sažetak alternativa razmatranih za predloženo usklađivanje i dizajn. Vlasti FBiH potvrdile su da je izbor pravca bio predmet savjetovanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom”, navode iz EBRD-a.