Južna interkonekcija postaje pitanje svih pitanja u Bosni i Hercegovini. Energetska ovisnost o Rusiji nije u interesu ni same BiH niti zapadnih lidera.

Najkasnije do kraja mjeseca Parlament FBiH trebao bi usvojiti zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji. Rezultat je to sastanka američkog izaslanstva predvođenog veleposlanikom Michaleom Murphyjem i članovima Kolegija Zastupničkog doma Federacije BiH. U praksi bi to značilo da građani Federacije dobivaju alternativu ruskom plinu.

Hitna procedura
Sastanku nisu nazočili predstavnici HDZ-a BiH, čijeg je čelnika američka administracija ranije označila kao glavnu kočnicu usvajanja zakona o Južnoj interkonekciji.

Sjednica će biti redovita, procedura, po svemu sudeći, hitna. Samo to je garancija da će zakon o južnoj plinskoj interkonekciji biti brzo donesen, bez dugih procedura i mogućnosti odugovlačenja ovog pitanja. Istina, potpora stranaka Trojke bit će potrebna, ali sudeći prema ishodu sastanka, ona ne bi trebala biti upitna. Kao ni potpora oporbe koja nudi već 46 ruku. Naravno, u proceduru bi trebao ući i prijedlog koji ne predviđa osnivanje nove tvrtke za distribuciju plina, kako HDZ BiH odavno želi.

Vrijeme je da se prevladaju individualne razlike, poručuju iz američke administracije. Upute su jasne – potrebno je što prije donijeti zakon koji bi BiH omogućio veći stupanj autonomije kada je u pitanju ovaj energent, te konačni bijeg od ruskog utjecaja.

“Rečeno nam je da je to poruka State Departmenta, da se ovaj zakon usvoji do kraja godine”, rekao je Mirsad Zaimović, šef Kluba SDA u Zastupničkom domu FBiH.

Do kraja godine ostalo je još malo vremena, ali dovoljno da projekt na koji smo čekali gotovo tri desetljeća konačno krene u realizaciju. Sudeći prema najavama, usvajanje zakona u oba doma ne bi trebalo biti upitno.

Kako je rekao Mahir Mešalić, šef Kluba DF-a u Zastupničkom domu FBiH, nema prepreka da zakon ne prođe. “HDZ nije odlučujući faktor u Zastupničkom domu, a nije ni u Domu naroda, dakle, zakon može proći.”

“Ovo je zakon Vlade FBiH, ovo je zakon koji su jednoglasno podržali svi u Zastupničkom domu, pa i HDZ, podsjetio je zastupnik SBiH Admir Čavalić.

Hoće li HDZ BiH ovoga puta podržati zakon u koji su, podsjetimo, već ugrađena njihova tri amandmana, vidjet ćemo do kraja prosinca. Činjenica je da je Veleposlanstvo SAD-a u BiH ovu stranku, odnosno njenog čelnika Dragana Čovića, označilo kao najvećeg kočničara projekta južne plinske interkonekcije.

Tko je kočničar?
Potpredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović izjavila je da je ova stranka spremna za razgovore s američkom administracijom o izgradnji plinovoda, iako ta stranka nije pozvana na sastanak u Parlamentu Federacije BiH.

“To je ključni interes hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, a samim time i Bosne i Hercegovine i mi smo spremni raditi na njegovim rješenjima. U tom procesu otvoreni smo za razgovore s američkom administracijom kao i sa svim zainteresiranim stranama koji nam u tome žele pomoći”, kazala je u izjavi za medije dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u državnom parlamentu.