Albin Kurti, premijer Kosova, najavio je krajem prošlog tjedna da će 15. ožujka biti ukinute pristojbe od 100 posto na uvoz primarne sirovine iz Srbije i BiH, a od Srbije se zauzvrat očekuje prekid kampanje za povlačenje priznanja Kosova i ukidanje trgovinskih prepreka za kosovsku ekonomiju.

Kosovski premijer rekao je i da će od 1. travnja biti ukinute sve pristojbe, ali samo na 90 dana. Kurti je dodao da je ukidanje pristojbi na uvoz sirovina “znak dobre volje za rješavanje problema i odnosa”, te da očekuje da vlada Srbije odgovoriti prekidom kampanje i uklanjanjem ostalih trgovinskih barijera.

Kako prenosi Gazeta Express, Kurti je dodao da ako Srbija pozitivno odgovori na taj poziv, onda će od 1. travnja pristojbe biti u potpunosti ukinute na razdoblje od 90 dana. U protivnom će, ako srpska strana ne odgovori pozitivno, pristojbe biti u potpunosti vraćene 15. lipnja ove godine.

Porasle maloprodajne cijene
Međutim, Richard Grenell, posebni izaslanik predsjednika SAD-a za pregovore Srbije i Kosova, napisao je na Twitteru da SAD ne podržava polovične mjere kosovskog premijera Albina Kurtija, nakon što je on naveo da će Kosovo ukinuti dio pristojbi, a sve ako Srbija ispuni postavljene uvjete, i da je stav Washingtona jasan – da se pristojbe u potpunosti moraju ukinuti. Štete zbog uvođenja pristojbi u Srbiji i BiH mjere se stotinama milijuna eura.

Krajem siječnja ove godine Rasim Ljajić, ministar trgovine Srbije, izjavio je da je za 14 mjeseci od početka trgovinskog rata, iz Srbije na Kosovo otpremljeno manje robe u vrijednosti od 435 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prije uvođenja pristojbi. “To znači da naša gospodarstvo dnevno gubi 1,039 milijuna eura”, rekao je Ljajić za Večernje novosti. Prema njegovim riječima, izvoz iz Srbije na Kosovo pao je sa 530 milijuna eura, koliko je zabilježeno prethodnih godina, na lanjskih tek šest milijuna eura.

Bahri Berisha, direktor kosovske carine, u listopdu prošle godine rekao je da je u prvih devet mjeseci vrijednost uvezene robe iz Srbije iznosila 3,3 milijuna eura, dok je u istom razdoblju 2018. vrijednost uvoza bila 328 milijuna eura, što je pad za 99%.

Istovremeno, značajno je povećan uvoz iz Albanije. Analize Privredne komore Srbije (PKS) pokazuju da je smanjenim plasmanom robe iz Srbije na Kosovo najviše pogođen proizvodni sektor, jer su repromaterijali i sredstva za rad činili 65% robe koja je prodavana na kosovskom tržištu.

“To je utjecalo na povećanje cijena u maloprodaji na Kosovu, koje su porasle za 5,3% od kada su uvedene pristojbe. Nabavlja se roba slabije kvalitete za veću cijenu”, rekao je Tanjugu Aleksandar Radovanović iz PKS-a. Vladimir Vojnović, direktor Žitobačke iz Kule i predsjednik poslovnog udruženja mlinova Srbije Žitounija, kaže da srpskog brašna nema na Kosovu, iako je tamo prodavano u vrijednosti od 6 do 7 milijuna eura.

“Žitobačka je na tržištu Kosova imala i do 1,5 milijuna eura prometa, što je potpuno zaustavljeno. Problemi za nas počeli prije uvođenja pristojbe od 100% iz studenoga 2018., kada je u kolovozu 2017. uvedena pristojba od 40 eura po toni brašna, koju je plaćao uvoznik”, kaže Vojnović i dodaje da je to bio “probni balon”.

Težak povratak na tržište
Izvoz BiH u prva tri tromjesečja prošle godine na Kosovo iznosio je 3,2 milijuna KM (oko 1,6 mil. eura) i manji je za 105 milijuna KM ili za 97% u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, podaci su Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. U istom razdoblju uvoz s Kosova iznosio je 10,71 milijuna KM, što je za 3,69 milijuna KM manje nego u prva tri tromjesečja 2018.

“Ovakve mjere ugrozile su poslovne ugovore koje imaju tvrtke iz BiH s tvrtkama Kosova, posebno onima iz metalske, elektro, prehrambene i farmaceutske industrije, a izazvale su i druge negativne utjecaje na trgovinske tokove”, kažu iz ministarstva. Izvjesno je da će kosovske pristojbe, na ovaj ili onaj način biti ukinute sljedećih dana jer to traži SAD. Drugo je pitanje koliko će vremena trebati BiH i srpskim tvrtkama da se sa svojim proizvodima vrate na kosovsko tržište koje su sada zauzeli proizvođači iz drugih zemalja.