Rusija više nije među pet najvećih trgovinskih partnera Srbije, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS), a prenosi BNEIntellinews.

Ranije je Rusija zauzimala značajno mjesto na uvoznom tržištu Srbije, prvenstveno zahvaljujući uvozu plina. Najnovije brojke otkrivaju promjenu u trgovinskim odnosima Srbije i postavljaju pitanja o njezinoj međunarodnoj orijentaciji.

Njemačka na vrhu

U prvom tromjesečju 2024. Njemačka je učvrstila svoju poziciju najvećeg vanjskotrgovinskog partnera Srbije i u izvozu i u uvozu. Druga ključna izvozna tržišta Srbije su Bosna i Hercegovina, Italija, Kina i Mađarska. Što se tiče uvoza, najvažniji partneri bili su Njemačka, Kina, Italija, Mađarska i Turska.

Robna razmjena s inozemstvom bila je najveća sa zemljama s kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Europske unije činile su 61,1% ukupne trgovine u prvom tromjesečju 2024.

Sve manja trgovinska prisutnost Rusije u Srbiji postavlja pitanja o međunarodnoj politici Beograda. Otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022., Srbija je težila delikatnom balansiranju između svog tradicionalnog saveznika Rusije i Zapada. Iako je osudila agresiju Rusije, do sada je odbijala uvesti sankcije EU-a.

Najnoviji podaci RZS-a sugeriraju da Rusija zadržava utjecaj u Srbiji, ne kroz gospodarske ili trgovinske veze, već kroz diplomatske i političke kanale. Naime, Rusija nastavlja podržavati stav Srbije o Kosovu i iskorištava povijesne i vjerske veze kako bi održala utjecaj.

Na listi top pet proizvoda u izvozu, na prvom mjestu je izvoz setova vodiča za avione, vozila i brodove, na drugom je izvoz rafiniranog bakra, a na trećem je izvoz rude i koncentrata bakra. Slijedi izvoz električne energije, a na posljednjem mjestu je izvoz novih vanjskih guma za automobile. Popis top pet uvoznih proizvoda pokazuje da su lijekovi za maloprodaju prvi srpski uvozni proizvod, ostala četiri su redom: plinska ulja, prirodni plin, elektrovodi i dizel automobili.

Općenito, kriza koja već neko vrijeme traje u eurozoni ove će se godine negativno odraziti na srpsku ekonomiju.

Srbija je prošle godine bila izložena rizicima nastalim zbog usporavanja ekonomske aktivnosti eurozone, odnosno zemalja koje su naši najvažniji trgovinski partneri. Unatoč tome Srbija je prošle godine ostvarila gospodarski rast od 2,5 posto, a ove godine se očekuje daljnji skok od 3,5 posto, rekao je viceguverner Narodne banke Srbije Željko Jović.

Na konferenciji “Be risk protected” dodao je da će rast BDP-a u sljedeće dvije godine biti između četiri i pet posto.

“Investicijski ciklus u Srbiji traje od 2015. godine i udio investicija je oko 23 posto u bruto društvenom proizvodu, a očekujemo da će porasti na oko 25 posto kada se završe projekti vezani uz ‘Skok u budućnost – Srbija 2027’. početak”, rekao je Jović.

Izvoz usluga

Prema njegovim riječima, izravna strana ulaganja od 2018. do 2023. dosegla su vrijednost od 23,1 milijarde eura.

“Došlo je do velikog povećanja izvoza. Izvoz usluga dosegnuo je 41 milijardu eura, odnosno 60 posto BDP-a, što je rezultiralo niskom razinom deficita platne bilance od 2,6 posto, rekao je.

Viceguverner NBS je rekao i da je do ožujka 2023. postojao uzlazni trend inflacije, koji je generiran rastom cijena energenata i hrane.

Od tada imamo silaznu putanju inflacije, što je rezultat pooštravanja mjera NBS-a, ali i pada cijena energenata i hrane. Očekivanja su da će inflacija u svibnju ući u ciljane granice od tri (plus/minus 1,5) posto te da će se i u 2025. godini kretati oko ciljane vrijednosti. Tada će glavni doprinos smanjenju cijena dati cijene hrane i bazna inflacija”, rekao je.