Neka od najvećih javnih poduzeća u Republici Srpskoj, koja su zbog dugogodišnjeg lošeg poslovanja dovedena na rub opstanka, godinama nisu predmet kontrole Glavne službe za reviziju, a rekorder su Šume Srpske čije financije revizori nisu kontrolirati duže od desetljeća, piše portal Capital.ba.

Šume Srpske konačno su se našle na popisu planiranih revizija Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, a nema sumnje da će revizori imati što kontrolirati, navodi portal. Također, ove godine planirana je i revizija Željeznica RS te Puteva RS.

Nema dovoljno revizora

Osim Šuma Srpske, koji nisu bile predmet revizije od 2008. godine, revizori RS nisu bili u Željeznicama RS od 2015. godine, a u Poštama Srpske revizori su posljednji put bili 2017. Godinama nisu bili niti u pojedinim tvrtkama iz sustava Elektroprivrede RS, dok su Putevi RS posljednji put bili predmet revizije 2014. godine, a Autoputevi RS 2015. godine.

Željko Ninković, projektni koordinator u Centrima civilnih inicijativa (CCI), kaže za Capital da od početka rada Glavne službe za reviziju javnog sektora u javnosti postoji dojam da se javna poduzeća ne kontroliraju u dovoljnoj mjeri.

Kao primjer zakašnjelog ulaska revizora u javno poduzeće navodi Robne rezerve RS u koje su revizori stigli tek kada je došlo do velikih dugova, a kasnije i stečaja i propasti.

“Da su tadašnji revizori došli ranije u tu kompaniju, možda bi njena sudbina bila potpuno drukčija. Ove godine su planirane četiri revizije javnih poduzeća, a javnost treba doznati što se to dogodilo u Šumama Srpske i Željeznicama RS. Ovo su velike revizije. I ne bi bilo dobro da se opet čeka deset godina da se posjete te kompanije. Praćenje preporuka koje će se dati može biti ključno za budućnost i sudbinu radnika u tim kompanijama“, rekao je Ninković.

S druge strane, on objašnjava i da Glavna služba za reviziju javnog sektora RS ima ograničene kapacitete, a što je uvjetovano i proračunom koji se izdvaja za njen rad.

“Gotovo je nemoguće da uz revizije kod obveznih subjekata revizije, njih 25, zatim kod javnih ustanova i lokalnih zajednica, ovaj broj revizora može više uraditi više u vezi s revizijom javnih poduzeća.

Posebno zbog toga što je proces revizije dugotrajan, i ponekada traje i po nekoliko mjeseci, ovisno o složenosti poslovanja kompanije“, kaže on.

Ne plaćaju poreze i doprinose

Naglasak bi, dodaje Ninković, trebalo staviti na ulogu Odbora za reviziju Narodne skupštine RS, koji može tražiti posebne revizije, ali to ne čini. Te revizije Odbor bi trebao tražiti u svakoj situaciji gdje se događaju česte smjene voditelja u javnim poduzećima, I gdje se stalno ide za zaduživanjem.

“Bilo bi dobro da građani i javnost imaju mogućnost delegiranja barem jednog subjekta revizije, preko web stranice Glavne službe za reviziju ili stranice Odbora za reviziju. To bi pridonijelo transparentnosti i povećanom interesu građana za procese revizije“, objašnjava Ninković.

Poznato je da su javna poduzeća u RS politički “plijen” i da se na vodeća mjesta dovode stranački, podobni kadrovi, a ne stručni, što je i dovelo do pada tih kompanija, koje umjesto da u proračun donose prihod, sve više postaju teret, objašnjava Capital.

U prilog tome govori i podatak da javna poduzeća ne mogu izmiriti niti obveze za poreze i doprinose, te su prije nekoliko mjeseci dugovala milijune maraka Poreznoj upravi RS. Usto, sve te državne kompanije opterećene su viškom radnika.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i financijske usluge, RS ima 219 javnih poduzeća koja zapošljavaju 27.000 radnika, a raspolažu imovinom vrijednom više od 12 milijardi maraka (oko 6,1 mlrd. eura).