Nakon Francuske, Poljske, Slovenije, BiH i Srbije, i u Bugarskoj je javno izraženo nezadovoljstvo nelojalnom konkurencijom ukrajinskih peradara. Dodatni strah potiče najavljena ukrajinska investicija u Hrvatskoj koja bi mogla unijeti veće poremećaje na širem europskom tržištu.

Bugarska, naime, traži od Europske komisije da aktivira zaštitni mehanizam za bugarske proizvođače jaja zbog negativnih tržišnih trendova uočenih kao posljedica uvoza iz Ukrajine.

Zaštitni mehanizam

Procedura za pripremu pisanog zahtjeva Komisiji već je započela, rekao je ministar poljoprivrede i prehrane Georgi Tahov na sastanku s predstavnicima Udruge industrijskih peradara. Sastanak je održan u Ministarstvu poljoprivrede, priopćio je press centar Ministarstva, prenosi agencija MIA.

Tahov je istaknuo da je Bugarska napravila prvi korak u obrani proizvođača, budući da je podatke o stanju u tom sektoru predstavio Vijeću EU za poljoprivredu i ribarstvo u Bruxellesu. Kao rezultat zajedničkih napora nekoliko država članica, uspostavljen je zaštitni mehanizam s aktiviranjem carinske kvote, izvan koje se primjenjuje carina na uvoz jaja iz Ukrajine.

“Uvjereni smo da je ovim mehanizmom potrebno zaštititi bugarske proizvođače”, rekao je Tahov.

Istaknuo je kako je prema službenoj statistici za prvu polovicu 2024. godine došlo do značajnog povećanja uvoza svježih kokošjih jaja iz Ukrajine u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.

Nelojalna konkurencija

Tržište EU jednako u sektoru peradarstva danas je, navode, samodostatno te je zahvaljujući propisima i strogim kontrolama na najvišoj razini sigurnosti i kvalitete.

Članice Europske unije, kako Bugarska i Slovenija, tako i Hrvatska, smatraju peradari, moraju štiti svoju industriju, a napose onu koja je gotovo u potpunosti samodostatna te ima značajan potencijal za daljnji razvoj.

To je važno i zbog nelojalne konkurencije i ogromnih količina jeftine hrane koja iz Ukrajine ulazi u EU.

Prosvjedi poljoprivrednika diljem EU potvrđuju kako takva nelojalna konkurencija nanosi značajnu štetu domaćim proizvođačima.

Znakovito je i pomicanje rokova za ukrajinsku investiciju na Banovini što je pokazatelj kako se radi o projektima koji nisu u potpunosti realni te imaju brojna ograničenja u mogućoj realizaciji – od osiguravanja radne snage, do osiguravanja sirovina. To će neminovno dovesti do dodatnog uvoza strane radne snage i sirovina.