Komercijalne zračne luke diljem bivše Jugoslavije opslužile su u prvom polugodištu ukupno 14.949.672 putnika, piše ExYuAviation. Samo u lipnju zračne luke u regiji zabilježile su 3,95 milijuna putnika.

Među njima su se tri zračne luke istaknule visokom stopom rasta broja putnika u odnosu na isti mjesec 2023. godine. Prije svega sarajevska zračna luka s povećanjem u lipnju od nevjerojatnih 51,2 posto, zatim Zadar s rastom od 29,5 posto te Tivat koji je imao rast od 27,4 posto.

Na vrhu bez promjena
Očekuje se da će većina zračnih luka u glavnim gradovima u bivšoj Jugoslaviji zabilježiti porast broja putnika tijekom kolovoza u usporedbi s prošlom godinom, na temelju raspoloživih redovnih razina kapaciteta sjedala.

Ryanair će zadržati poziciju najvećeg prijevoznika u regiji, ispred Air Serbije i Wizz Aira. Croatia Airlines tek je na petom mjestu. Hrvatski zračni prijevoznik u kolovozu će raspolagati s oko 300 tisuća sjedala što je gotovo upola manje od Air Serbije koja ima preko 590 tisuća slobodnih mjesta u tekućem mjesecu.

Sarajevska zračna luka ima 313.896 redovnih sjedala na tržištu u kolovozu, što je značajno povećanje od 36 posto u odnosu na 2023. Pegasus Airlines je najveći prijevoznik s 10 posto kapaciteta, a slijedi Turkish Airlines s 8,9 posto udjela.

Zračna luka Podgorica ima 218.922 sjedala na redovnim letovima u kolovozu. Najveći je Wizz Air s 22,6 posto ukupnog kapaciteta, dok je nacionalni prijevoznik Air Montenegro šesti po veličini.

Nekoliko regionalnih zračnih luka zabilježilo je slabije rezultate tijekom lipnja, uključujući tuzlansku zračnu luku koja je imala pad od čak 78,9 posto, nišku zračnu luku koja je imala 21,7 posto manje putnika nego u lipnju 2023. te Ohridsku zračnu luku koja je izgubila 16,4 posto putnika u odnosu na lipanj prošle godine. Pad u odnosu na 2023. godinu bilježe i brojne druge zračne luke, uključujući Skopje, Osijek, Rijeku i Kraljevo.

Za prvih šest mjeseci beogradska zračna luka zauzela je 72. mjesto po prometu na kontinentu, odmah iza Palerma, Sofije i Glasgowa, ali ispred Reykjavika, Ibize i Larnake. Zagreb se smjestio na 103. mjesto najprometnijih, iza Tbilisija, norveškog Trondheima i Wroclawa, ali ispred norveškog Stavangera, Rima Ćampina i Leedsa.

Priština je zauzela 108. mjesto. Bila je odmah iza East Midlandsa, ali ispred Santiaga de Compostele, Nürnberga i London Cityja. Skoplje je na 127. mjestu, iza Cluja, Corka i Chanie, ali ispred Tromsoa, Olbie i Ponte Delgade.

Snažan rast u Sloveniji
Slovensko tržište je u prvoj polovici godine bilo najbrže rastuće u bivšoj Jugoslaviji s rastom od 21,5 posto. Tržište Kosova poraslo je 20,5 posto, Hrvatska bilježi rast od 19,2 posto, Crna Gora 15,6 posto, Srbija 11,2 posto, Makedonija 9 posto, dok je u Bosni i Hercegovini zabilježen pad od 11,2 posto. Većina europskih tržišta zabilježila je godišnji rast tijekom prve polovine godine. Iznimke su bile Rusija (-16,8 posto) i Armenija (-1,8 posto).