Zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji i cijena zakupa parcela bilježe rast i u vrijeme pandemije koronavirusa. Uobičajeno je već godinama da se vodi borba za svaku slobodnu plodnu njivu u Vojvodini. Ono što je novo jeste to da se povećalo zanimanje poljoprivrednika za unajmljivanje državnih oranica i u središnjoj Srbiji, piše Politika.

“U velikom dijelu općina završen je drugi i treći krug javnog nadmetanja, i sa sigurnošću možemo reći da postoji povećano zanimanje za zakup državnog zemljišta.

To se može vidjeti po površinama koje su dane u zakup i u Vojvodini i u središnjoj Srbiji”, kaže za beogradski list Branko Lakić, direktor Uprave za poljoprivredno zemljište.

Satelitske informacije

Prema njegovim riječima, prije nekoliko godina bilo je na desetke općina u Srbiji u kojima uopće nije bilo zanimanja za zakup poljoprivrednog zemljišta ali je takvih sada jako malo.

Prema podacima Uprave za poljoprivredno zemljište, u brojnim lokalnim sredinama porastao je broj zakupljenih hektara državnog poljoprivrednog zemljišta u odnosu na razdoblje između 2018. i 2019. godine.

“Takvih općina bit će još više kada se završi postupak javnih nadmetanja. Rast površina pod zakupom je doista značajan”, dodaje Lakić i ističe da takva tendencija postoji unatrag godinu ili dvije, ali da se sve to nije dogodilo samo po sebi, već je posljedica niza aktivnosti koje je provodila Uprava za poljoprivredno zemljište kako bi zainteresirala poljoprivrednike da zemljište uzmu u zakup.

Prema njegovim riječima, značajan utjecaj na veće zanimanje ima to što Srbija danas ima digitalno upravljanje zemljištem, kao i digitalna javna nadmetanja.

“Prije svega, postoji otvorenost. Rang-liste se objavljuju na web stranici, tako da svatko može imati uvid u podatke. Poljoprivrednici, također, mogu vidjeti kojim zemljištem država upravlja i što se nudi u zakup, točan položaj i stanje na terenu na temelju različitih satelitskih informacija.

To je jako važno, jer da bi netko postao zakupac mora vidjeti gdje se to zemljište nalazi, koliko je, na primjer, udaljeno od ceste”, objašnjava Lakić.

Najveći porast u Požarevcu

Drugi je razlog rasta zanimanja poljoprivrednika, dodaje Lakić, što se zemljište sada nudi u višegodišnji zakup, na 5, ali i na 10 i 15 godina. Prosječna prošlogodišnja cijena zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji bila je 183,6 eura po hektaru. Međutim, kako je objavio Agrosmart, u gotovo svim lokalnim sredinama prosječne cijene su daleko više.

Tako je u Staroj Pazovi prosjek 507 eura po hektaru, u Temerinu 490 eura, u Srbobranu 241 euro, u Kuli 229 eura. Novi Bečej je, navodi se, jedna od malobrojnih vojvođanskih općina u kojoj zakup poljoprivrednog zemljišta stoji manje od državnog prosjeka – 100 eura za hektar.

Sugovornik beogradskog lista objašnjava da u ovoj fazi postupka, u veljači, još nemaju precizne podatke o prosječnoj cijeni zakupa zemljišta na razini Srbije, jer dobar dio Vojvodine, gdje je najviše oranica, nije završio javna nadmetanja. Međutim, tendencija jeste da rastu i potražnja i cijena”, zaključuje Lakić.

U Boljevcu je, na primjer, broj zakupljenih hektara gotovo udvostručen, sa 273 na 538 hektara, kao i u Kruševcu, sa 51 na 106 hektara. U Dimitrovgradu je došlo do povećanja sa 1402 na 2508 zakupljenih hektara zemljišta, u Leskovcu sa 1499 na 1980, a u Požarevcu sa 144 na čak 1796 hektara, što je vjerojatno jedan od rekordnih porasta zakupa.

Iz dosad obrađenih podataka može se vidjeti da je u oko 60 općina u Srbiji zabilježen rast zakupljenih površina državnog poljoprivrednog zemljišta.