Čak 25,8% građana Srbije zna barem jednu osobu koja radi na crno ili dio plaće dobiva na ruke, u Crnoj Gori takvih je 18,7, a u Hrvatskoj 16,3% ispitanih. Još je gore saznanje da 25% ljudi takav oblik rada koji nije prijavljen pa ne podliježe ni naplati poreza ni doprinosa, smatra dobrim, opravdavaju činjenicu njegova postojanja i kupnje bez izdavanja računa.

Ako se zna da je rad na crno za velik dio građana ove regije značajan, često i jedini izvor prihoda bez kojeg bi im egzistencija bila teža, onda ne čudi njegovo legitimiranje.

Pravi rezultati zacijelo su još i gori, a izneseni su proizašli iz istraživanja neformalne ekonomije u četiri države jugoistočne Europe, koju je sarajevski Centar za politike i upravljanje proveo tijekom svibnja i lipnja 2019. na 4064 punoljetnih osoba u četiri države regije – Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji.

Cilj je bio, prenose na portalu Indikator.ba, rasvijetliti ekonomiju u sjeni, vidjeti koliki je njen udio u bruto proizvodu gospodarstava. Mjereni su stavovi i percepcija prema razini oporezivanja, kvaliteti institucija, otkrivanju i kažnjavanju nelegalnih radnji i poreznom moralu, tj. onome što bi se moglo podvesti pod pravdanje aktivnosti u sivoj zoni.

“Udio kupaca proizvoda i usluga od neregistriranih pružatelja je od 20,5% u BiH do 32,3% u Crnoj Gori. Postotak kupaca proizvoda i usluga iz crnih izvora je 18,2% u Hrvatskoj te 33,7% u Crnoj Gori. Opseg sive ekonomije procjenjuje se na 27,1% BDP-a u Hrvatskoj i oko 30% u ostale tri države, što je znatno iznad prosjeka EU od 17,9%”, ističu iz Centra za politike i upravljanje.

U ovim državama, čini se, nemaju ništa protiv plaćanja roba ili usluga bez potvrde – u Crnoj Gori skoro trećina (32,3%) tako kupuje, u Srbiji 28,8, u BiH 20,5% ispitanih. Najviše idu cigarete – u Crnoj Gori čak 69% onih koji kupuju na crno tako nabavljaju duhanske proizvode. Crnogorci prednjače i kod kupovine odjeće – 52% ih nabavlja na crno, u Hrvatskoj 29%.

“Sasvim je uobičajeno izbjegavati plaćanje poreza kod nabave hrane, ogrjeva, kad se kupuje ili popravlja vozilo, kupuju alkoholna pića i medicinske i kozmetičke usluge i robe. Većina onih koji kupuju putem neformalnih kanala prodaje troše malo. Ipak, postotak onih koji tako troše više od 100 eura je od 11% u BiH do 22% u Crnoj Gori.

Između 46,3% (BiH) i 66,4% (Hrvatska) populacije pripisuje neformalnu kupovinu skupljoj robi prodavanoj legalno”, poručuju autori istraživanja. Komentirajući nalaze o rasvjetljavanju ‘sjenovite’ ekonomije, dodaju da je vjerojatnost za upuštanje u nju veća ako pojedinac djeluje u okruženju gdje je rašireno opravdavanje neformalnog djelovanja.

“Veća vjerojatnost uočavanja i više kazne obeshrabruju upuštanje u neformalne aktivnosti, no više od 40% populacije regije nema povjerenja u rad inspekcija”, kažu autori, piše Indikator.ba.