Zemlja vinara i maslinara Jure Sušca znala je u jesen biti prekrivena mrazom, ali ove je godine toplo vrijeme potrajalo dugo. Bilo je 28 stupnjeva krajem listopada kad su on, njegova obitelj i prijatelji obrali masline.

Globalno zagrijavanje drugdje u svijetu izaziva razorne poplave i suše, ali ovdje u južnoj Hercegovini uzgoj maslina zbog toga buja.

“Klima se ovdje promijenila”, kaže Sušac francuskoj agenciji AFP: “Zime više nisu ekstremne. Praktički više nemamo smrzavanja”.

Mještani kažu da je snijeg zadnji put ondje pao u veljači 2012.

Početak nije bio lagan

Blagoslovljena suncem i djevičanskom zemljom, Hercegovina se probila na kartu zemalja s ‘tekućim zlatom’

Zbog temperatura viših od uobičajenih, kakve maslinama trebaju, u BiH se proizvodnja maslina od 2015. do 2020. utrostručila, na 985 tona.

“Nema više rizika da će se masline u zimi smrznuti”, dodaje Sušac koji planira udvostručiti broj svojih stabala, na 400.

Ohrabrenje za to dobio je nakon iznimno dobre berbe od pet tona maslina, koja bi trebale dati oko 16 litara ulja na 100 kilograma.

Izrugivanje susjeda

Sušac je 1989. bio među prvima u kraju koji se usudio zasadati poneku maslinu.

“Pitao sam za savjet neke starije susjede koji su mi rekli da to ovdje nitko nije radio i čak su mi se malo smijali”.

“Ali dokazao sam da su bili u krivu”, kaže Sušac koji se obitelji upravlja imanjem na tri hektara, tridesetak kilometara od hrvatske jadranske obale.

Prema analizi Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) u Mostaru, “trendovi pokazuju da globalno zagrijavanje pomiče maslinike sjevernije”.

Vremenske statistike potvrđuju stanje na terenu. “Duljina razdoblja s prosječnom dnevnom temperaturom iznad 15 stupnjeva Celzija vrlo je važna maslinama”, kaže agrometeorolog Nedžad Voljevica.

Godišnje su sada 192 takva dana u dijelu Hercegeovine u kojem se uzgajaju masline, što je 18 dana više nego što ih je prosječno bilo od 1961. do 1990., dodaje Voljevica.

Više temperature prati i manje kiše, ali to u BiH nije problem je se radi o zemlji čije su količine podzemnih voda među najvećima po glavi stanovnika u Europi.

Poput mnogih maslinara u Hercegovni, Susač je izbušio 300 metara dubok zdenac koji njegovim maslinicima omogućuje sustav navodnjavanja.

Mercedes ne, ulje da

Uzgajanje maslina u BiH je uzelo maha od 2005. godine i godišnje se zasadi od 10.000 do 15.000 stabala, kaže čelnik FAZ-a Marko Ivanković.

Ove godine će ondje biti proizvedeno 300 tisuća litara ekstradjevičanskog maslinovog ulja, što je majušni dio svjetske proizvodnje od 3,1 milijuna tona.

Hercegovački maslinari, uključujući Sušca, međutim osvajaju medalje na natjecanjima u Hrvatskoj, regionalnom lideru u tom sektoru.

Jedan od njih čak je osvojio zlatnu medalju na svjetskom natjecanju maslinara NYIOOC, jednom od najprestižnijih u svijetu.

“Masline daju najbolje rezultate, najviše razine polifenola (molekula s  antioksidativnim svojstvima) upravo na rubu Sredozemlja, gdje se mi nalazimo”, tvrdi uzgajivač

Slavko Ramljak, koji ima 1300 masilna.

“Ne možemo napraviti mercedes, ali možemo dobro maslinovo ulje”, dodaje taj 70-godišnjak.