U Bosni i Hercegovini nestašica hrane i drugih proizvoda bile je stvarna prije nekoliko dana, ali ne i kada je riječ o pilećem mesu i prerađevinama. Za to je zaslužna snažna domaća peradarska industrija, piše Indikator.ba.

Pandemija Covida-19 nije iznenadila kompaniju Bovis, proizvođača pilećeg mesa iz Visokog i člana Akova Grupe.

“U proizvodnji hrane primjenjujemo HACCP sigurnosne standarde zasnovane na ključnim kontrolnim točkama u analizi opasnosti i naši zaposlenici naviknuti su na svakodnevno nošenje zaštitne opreme. Pojavom koronavirusa brzo smo reagirali. Nabavili smo dodatnu zaštitnu opremu, kao i sredstva za dezinfekciju koja radnici koriste ne samo dok rade, već i kod kuće“, kaže Jasmin Spahić, direktor Brovisa.

On dodaje da njihova proizvodnja teče po strogom rasporedu te navodi da pandemija nije utjecala na proces, ali da je u ožujku došlo do porasta potražnje od 15 posto koju su mogli zadovoljiti.

Prednost domaćem tržištu

“Mi proizvodimo i stočnu hranu te surađujemo s više od 100 kooperanata koji za nas uzgajaju brojlere, tako da smo s te strane bili u dobroj poziciji“, objašnjava Spahić.

BiH je prošle godine dobila odobrenje Europske unije za izvoz piletine, pilećih prerađevina i jaja za daljnju preradu, a prve isporuke na europsko tržište otišle su u rujnu. Mesna industrija Madi, prerađivač piletine iz Tešnja, odlučila se na smanjenje izvoza, zapošljavanje dodatnih 30 radnika, kao i povećanje proizvodnje za 15 posto, te obustavu novih projekata kako bi oslobodili resurse koji su potrebni za stabilizaciju domaćeg tržišta.

“Na početku pandemije smatrali smo da prvo moramo zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, pa tek onda razmišljati o izvozu. Nismo željeli dopustiti da kod naših potrošača dođe do nestašice pilećeg mesa ili prerađevina,“ kaže Maid Jabandžić, direktor Madija.

No situacija se mijenja iz dana u dan. Prije nekoliko dana Kosovo je ukinulo pristojbe na proizvode iz Bosne i Hercegovine, Cefta radi na uspostavljanju zelenog koridora za promet osnovnim proizvodima na Zapadnom Balkanu, a ponuda i potražnja na različitim tržištima su nestabilni.

Ne može bez rizika

Potražnja u BiH vratila se na onu raniju pa je krajem ožujka Madi čak zabilježio i pad potražnje na domaćem tržištu. Ta kompanija izvozi 12 posto svojih proizvoda u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Njemačku i Švedsku, dok Akova Gupa izvozi dio svojih proizvoda u zemlje regije kao i u Europsku uniju, posebno u Hrvatsku.

“Situacija se trenutno stabilizirala, ali rizik uvijek postoji. Ne postoji posao s nula posto rizika, tako da ćemo mi svakodnevno pratiti situaciju i po potrebi se prilagođavati,“ kaže Spahić. No Maid je skeptičniji i boji se da bi uslijed ekonomske krize moglo doći do velike kontrakcije tržišta.

Sweden/USAID FARMA II projekt dao je izravni tehničku podršku i Brovisu i Madiju, a Madi je usto toga dobio i nepovratna sredstva za kupovinu laboratorijske opreme i primjenu IFS standarda kvalitete. To je dovelo do rasta konkurentnosti, tako da od svega sada korist imaju domaći potrošači.