Zbog važnost sektora mljekarstva, kao i potrebe za rješavanjem značajnih pitanja od zajedničkog interesa, crnogorski Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije osnovao je Grupu za mljekarstvo, koja broji 15 članova, javlja Portal Analitika. Za predsjednicu Grupe izabrana je Zorka Šljukić, direktorica Mljekare Srna.

Lidija Rmuš, tajnica Odbora, rekla da su se u 2020. zbog pandemije Covida-19 prerađivači mlijeka susreli s problemom velikih zaliha mliječnih prerađevina zbog nemogućnosti prodaje otkupljenih i prerađenih količina mlijeka.

Prema njenim riječima, upravo to što ne mogu plasirati proizvode na tržište može utjecati na redovitost isplata kooperantima za preuzeto mlijeko, a poseban problem imaju proizvođači kozjeg mlijeka i sira, koji su najviše pogođeni pandemijom.

Proizvodi po dumping cijenama

Radivoje Miljanić, iz obiteljske farme Miljanić, naveo je glavni problem mljekara i proizvođača sira, a to su zalihe proizvoda za koje ne mogu naći kupca. Njegova farma trenutačno na zalihama ima više od 9 tona kozjeg sira. “Zbog toga što ne možemo prodati sir nema niti otkupa kozjeg mlijeka i kooperanti od studenoga prošle godine nemaju nikakva primanja”, objasnio je Miljanić.

Zbog toga će Privredna komora uputiti zahtjev da se organizira sastanak predstavnika Grupe s ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, da intervencijom na tržištu, kao i prethodne godine, država pomogne u plasmanu proizvoda.

Vesna Daković, iz Uprave za sigurnost hrane, rekla je da se na probleme mljekara gleda izolirano i pogrešno jer od njihovog poslovanje ovise prihodi brojnih kooperanata. ‘’Od vašeg opstanka ovisi posao kooperanata i cjelokupnog sektora stočarstva’’, istaknula je Daković.

Mljekari su rekli da i uz kvalitetne proizvode, zbog jake konkurencije iz uvoza imaju problema s plasmanom i boljim pozicioniranjem proizvoda u trgovačkim lancima, gdje dominiraju uvozni proizvodi, često po dumping cijenama.

Poskupila i stočna hrana

Milovan Kadović, iz tvrtke Milka MDK, izjavio je da veliki problem predstavlja i poskupljenje stočne hrane, dodajući da se zbog loših vremenskih prilika, posebno na sjeveru zemlje, mora uvoziti čak i lucerna iz Srbije. Postavio je i pitanje kako mogu uvozni proizvodi imati više cijene u zemlji iz kojih se uvoze nego u Crnoj Gori.

Farmer Dejan Radović naveo je da su i oni morali ukinuti otkup kozjeg mlijeka, čime su kooperanti dovedeni u vrlo težak položaj jer nemaju kome prodati mlijeko.Također je apelirao da se tom sektoru pomogne kao što je to urađeno u zemljama regije.

Lidija Rmuš predstavila je rezultate u sektoru prerade mlijeka za 2020. godinu. Kako je navela, otkup mlijeka ima trend rasta što potvrđuje to što je ostvareni otkup u 2020. veći za 30% u odnosu na 2010. godinu, a u 2020. je također nastavljen trend rasta proizvodnje mlječnih proizvoda: sira, vrhnja i kajmaka.

‘’Ta promjena u strukturi proizvodnje ima pozitivan utjecaj na stvaranje većeg prihoda u mljekarskoj industriji.

Budući da mljekare i proizvođači sira otkupe samo oko 15% raspoloživih količina mlijeka postoje značajne rezerve za povećanje proizvodnje, što bi imalo višestruke pozitivne učinke, kako na zaposlenost postojećih i izgradnju novih kapaciteta, tako i na smanjenje deficita’’, objasnila je Rmuš.

Zaključeno je da treba nastaviti s realizacijom projekata Kupujmo domaće i Domaći ukusi s ciljem jačanja svijesti domaćih potrošača i turista o korisnosti kupovine domaćih proizvoda te stvaranja okružja za bolje pozicioniranje crnogorskih proizvoda. Potrebno je i povećati plasman domaćih proizvoda kroz jače povezivanje poljoprivrede i turizma.