Prema novim prognozama Centralne banke (CB) Bosne i Hercegovine, u drugom kvartalu ove godine očekuje se nešto brži gospodarski rast od 2,4 posto na godišnjoj razini, ali i viša inflacija.

Ova financijska institucija priopćila je da se u prvom tromjesečju očekuje nastavak blagog rasta gospodarske aktivnosti iz prethodne godine zbog nastavka rasta djelatnosti uslužnog sektora i smanjenja inflatornog pritiska.

Uslužni sektor raste
“Rast aktivnosti u uslužnom sektoru djelomično je kompenzirao pad aktivnosti u prerađivačkom sektoru, što je dijelom posljedica smanjene potražnje na tržištima zemalja glavnih trgovinskih partnera. Imajući u vidu da je industrijska proizvodnja zabilježila nešto slabiji pad, a izvoz neznatno povećan na godišnjoj razini u travnju, prva preliminarna procjena je da bi ekonomska aktivnost mogla biti nešto jača u drugom tromjesečju, oko 2,4 posto”, navode iz Centralne banke BiH.

Dodali su da stoga preliminarna procjena intenziteta realnog rasta BDP-a iznosi 2,1 posto za prvu polovicu 2024. godine.

“Procjenjujemo da bi ukupna inflacija mogla iznositi 2,6 posto, a temeljna inflacija 4,2 posto u drugom tromjesečju 2024. Očekujemo da će godišnja inflacija u drugom tromjesečju biti nešto viša u svibnju i lipnju prvenstveno kao rezultat niske baze u prethodnoj godini, prvenstveno u dijelovima transporta i režijskih troškova”, ističu u CB BiH.

Preliminarna procjena inflacije u trećem tromjesečju ukazuje na blago jačanje inflatornih pritisaka u odnosu na prethodno tromjesečje, no projekcije su i dalje u skladu s onima iz srednjoročnog makroekonomskog modela za 2024. godinu.

“Na inflaciju u BiH prvenstveno utječu promjene razine bazne inflacije, koja isključuje cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, kao i energije, što ukazuje na rast domaćih cijena”, pojasnili su iz Centralne banke BiH.

Doktor ekonomske diplomacije Siniša Pepić kaže za Nezavisne novine da su prognoze Centralne banke BiH, koje predviđaju ekonomski rast od 2,4 posto uz istovremeni rast inflacije, mač s dvije oštrice.

“S jedne strane, rast gospodarstva je pozitivan znak jer ukazuje na povećanje aktivnosti, što može rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta, rastom proizvodnje i većom potrošnjom. No, rast inflacije može smanjiti koristi od toga. Inflacija znači povećanje cijena robe i usluga, što može smanjiti kupovnu moć građana, a ako plaće ne rastu proporcionalno s inflacijom, životni standard može se smanjiti, jer će ljudi moći kupovati manje za isti iznos novca nego ranije”, naglasio je Pepić.

Kontrola inflacije je imperativ
Prema njegovim riječima, da bi gospodarski rast imao pozitivan učinak na društvo, važno je držati inflaciju pod kontrolom.

“To se može postići adekvatnom monetarnom politikom nad kojom nemamo stvarnu kontrolu zbog valutnog odbora, kao i poticanjem proizvodnje domaćih dobara kako bi se smanjila ovisnost o uvozu, koji često pridonosi inflaciji.

Također, socijalna politika može utjecati na povećanje proizvodnje domaće robe. Ukratko, gospodarski rast od 2,4 posto pozitivan je znak, no njegova stvarna vrijednost ovisit će o uspjehu u kontroli inflacije i sposobnosti vlasti da osiguraju da dobrobiti gospodarskog rasta dopiru do šire populacije”, pojasnio je Pepić.