Posljednji val epidemije koronavirusa u Srbiji nije prepunio samo čekaonice državnih zdravstvenih ustanova, već je i mnoge građane natjerao da pomoć potraže u privatnim domovima zdravlja.

Kako kažu u Asocijaciji privatnih zdravstvenih ustanova, u usporedbi s prethodnim razdobljem njihove članice imaju veći priljev pacijenta, s tim da nemaju točne podatke o broju pregleda koji se svakodnevno obaljaju, piše Danas.

Pokriveni troškovi testiranja

Pri tome, iako je većina europskih zemalja još na početku pandemije odlučila iskoristiti potencijal privatnog sektora u borbi protiv koronavirusa, u Srbiji takvih najava još uvijek nema, a od ljetos upućene incijative da se privatnicima dopusti barem provođenje PCR testove nema još ništa.

Trenutačno, oni građani koji imaju novca mogu u privatnim ustanovama dobiti serološke i antigenske testove na koronavirus.

Također, pojedini privatni domovi zdravlja pregledavaju pacijente kod kojih postoji sumnja na koronavirus. Kako objašnjavaju iz Asocijacije, riječ je o ambulantnom pregledu liječnika i dijagnostici koja uključuje laboratorijske nalaze, test na virus, rendgen ili skener.

Preporuke za uključivanje privatne prakse u borbu protiv epidemije ranije su dale mnoge organizacije, uključujući Nacionalnu alijansu za lokalni ekonomski razvoj, zatim AmCham, ali i udruga liječnika Ujedinjeni protiv kovida.

“Ako liječnik procijeni da pacijenta treba uputiti na daljnje liječenje, upućuje ga u trijažne centre. Rezultati pregleda i mišljanje liječnika iz privatne zdravstvene ustanove prihvaćaju se u državnim zdravstvenim ustanovama”, objašanjavaju iz Asocijacije. S druge strane, podaci iz studije o epidemiji u Srbiji, koju su pripremili AmCham, Ekonomski institut i Institut za epidemiologiju, pokazuju da je veliki broj razvijenih europskih država uključio privatni sektor, što je bila i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Tako je Njemačka odlučila da sve organizacije zdravstvenog osiguranja pokrivaju troškove testiranja, što je motiviralo privatne laboratorije da se uključe. To je omogućilo da se u Bavarskoj od 13.000 testova dnevno čak 11.000 obavi u privatnom sektoru.

Pojedine europske zemlje poput Velike Britanije iskoristile su kapacitete privatnih ustanova za pružanje usluga ostalim pacijentima, koji nisu mogli doći do liječnika zbog usmjerenosti zdravstva na zbrinjavanje oboljelih od korone. A Francuska je privatnike uključila u zbrinjavanje pacijenata s koronavirusom.

Vlast tvrdi da nema novca

No pokušaj da se privatnicima dopusti obavljanje PCR testova u Srbiji, za što su oni isticali da imaju potrebne kapacitete, završen je odlukom da niti jedan laboratorij ne dobije dozvolu, navodi Danas.

Pulmolog Tatjana Radosavljević, vlasnica privatne ordinacije u Beogradu, ističe da su mnoge europske zemlje odavno integrirale privatnu praksu u zdravstveni sustav, što u Srbiji nije slučaj, te je teško da će se to dogoditi u vrijeme pandemije.

“U Sloveniji ili Hrvatskoj postoji uhodani sustav prema kojem privatne ustanove dobivaju od fonda određenu svotu novca za preglede pacijenta i te isplate su redovne i ne kasne. S druge strane, svaki raniji pokušaj da se tako nešto uvede i kod nas završavao je odgovorom vlasti da nema novca.

Privatni sektor kod nas ima uvjete za prihvaćanje drugih pacijenata, koji nemaju koronavirus, međutim ne znam kako bi se to sustavno riješilo. Bilo bi potrebno riješiti sve ono što je nagomilano godinama, kada zdravstveni sustav nije htio uključiti privatnu praksu”, kaže sugovornica Danasa i dodaje da ne vidi niti jedan razlog zbog kojeg privatni laboratorijiji ne bi mogli obavljati PCR testiranje.