Proračun Srbije za 2024. nije razvojni, kako ga “reklamira” ministar financija Siniša Mali, slažu se srpski ekonomisti Dušan Nikezić i Božo Drašković koji su tijekom gostovanja na N1 izjavili kako Srbija na žalost, ide u susret velikom slomu” i kako tvrde argentinskom scenariju.

Obrazlažući proračun za 2024. godinu, pred skupštinom, ministar financija Siniša Mali je tvrdio kako će prihodi Srbije u narednoj godini biti veći za 7,2 posto, a deficit u državnoj blagajni oko 197 milijardi dinara, što je 2,2 posto BDP-a.

Preveliki deficit

S druge strane, Fiskalni savjet upozorava kako je to preveliki deficit i da će se država morati dodatno zaduživati.

“Prekomjerno zaduživanje je osnovna odlika ovog budžeta. Sam ministar financija duže vremena čitao je spisak novih zaduženja koje će izglasati na sjednici, nego što je obrazlagao sam proračun.To je dodatnih 1,7 milijardi koje nisu ušle u ovaj budžet i dodatno povećavaju već veliki javni dug koji je na 35,5 milijardi eura”, kazao je za N1 Nikezić, koji kaže kako je budžetom predviđeno novo zaduživanje od čak 9,3 milijardi eura.

“Zaduživanje će biti kako bi Srbija vraćala stare dugove, pokrila rupe u budžetu i otplatila kamatu koja sada, zbog tog prekomjernog zaduživanja, postaje najveći problem naših financija. Nama je kamata skočila na 1,63 milijardi eura, što je povećanje od 80 posto za samo dvije godine, odnosno tri puta, jer je veća kamata nego što smo imali prije 10 godina”, naglasio je. Kaže i da Fiskalni savjet “stalno upozorava da nije bitno koliki je udjel javnog duga u BDP, nego koliki je trošak financiranja tog javnog duga”.

“Zato se ne možemo usporediti s razvijenim zemljama, jer su njihovi troškovi financiranja daleko manji, zbog niskih kamata. Njemačka se recimo trenutno zadužuje oko 2,5 posto kamate, a mi po kamati koja ide i do devet posto”, izjavio je Nikezić.

Pojasnio je kako je problem i to što se BDP u eurima ne obračunava na odgovarajući način. “Imamo situaciju da je u posljednje dvije godine BDP realno porastao 8,5 posto, a BDP u eurima za 40 posto, nešto tu nije u redu u matematici. Mi uključujemo inflaciju u BDP u eurima, i onda javni dug uspoređujemo sa tom napumpanom vrijednošću BDP-a. Argentina je početkom 2000-ih imala javni dug 47,5 posto BDP, manji nego sada Srbija, i otišla je u bankrot, upravo zbog raznoraznih naštimavanja BDP-a koja, na žalost, koristi i Srbija”, rekao je Nikezić. Ekonomist Božo Drašković navodi i kako je jedan od ključnih problema što “godinama, zbog fiksnog tečaja, Srbija ima obračun u eurima koji joj daju fiktivnu poziciju kako država stoji dobro i računa se u odnosu između ukupnog BDP-a i toga koliki je sada dug u odnosu na BDP”.

“Dobro je kolega skrenuo pažnju na slom argentinske ekonomije nakon 2001. I kod njih je sve izgledalo sjajno i bajno. Srbija ima permanentno zaduživanje, jer imamo manje realnih prihoda i pošto nemamo dovoljno, mi emitiramo obveznice, pa prodamo papire, a dobijemo novac”, pojašnjava Drašković.

Rashodna strana

S druga strana obojica ističu kako je takođet upitna i rashodna strana proračuna.

“Ne polažu se računi o rashodima. Sam Fiskalni savjet je rekao kako se ne zna gdje je pola milijarde eur, ne može to biti poslovna tajna,”, naglasio je Drašković. Promatrajući raznu duga u eurima i BDP Srbije, Drašković je zaključio kako Srbija ide u susret velikom slomu.