Povećanje minimalne plaće sa 700 na 900 KM u Republici Srpskoj rezultiralo je povećanjem cijena i povećanjem prihoda entitetskih proračuna. Tako su usluge skuplje za više od 10 posto, a uslužne poslove uglavnom obavljaju poduzetnici koji imaju jednog zaposlenog i iskazuju najnižu isplaćenu plaću.

Teret na potrošačima
Kako su najavili, povećanje troškova prebacili su na potrošače. Primjerice, za kompletno pranje automobila u Banjoj Luci, koje je koštalo 15 KM, sada morate izdvojiti 18 KM. Feniranje kose srednje dužine je 15 KM u salonu gdje je koštalo 12 KM, dok su muške frizure skuplje za oko 2,50 do 3 KM i najniža cijena je 10 KM.

Kava je skuplja za otprilike 0,50 KM i u prosjeku košta 2,50 KM. Kemijsko čišćenje muških odijela poskupjelo je najmanje dvije KM, a u prosjeku košta 22 KM. Ovo su samo neke od cijena usluga koje su ove godine povećane, a neki su poduzetnici čak dva puta u tri mjeseca poskupjeli jer su vlasnici poslovnih prostora povećali najamninu.

“Vlasnik mi je povećao stanarinu za 10 posto jer su mu porasli i svi životni troškovi. Zbog toga sam morao još jednom podići cijene”, rekao je vlasnik jednog frizerskog salona u Banjoj Luci.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS-a, godišnji rast najamnine u ožujku iznosio je 11,1 posto. Direktor Obrtničko-poduzetničke komore Banja Luka Vladimir Blagojević kazao je za Fenu da je sasvim očekivano da će se povećanje troškova poduzetnika odraziti na povećanje cijena proizvoda i usluga.

“Zalagali smo se da se, ako se ide na povećanje minimalne plaće, istovremeno smanje nameti na plaće kako bi se to podmirilo. No, to se nije dogodilo, pa imamo veće cijene jer nema drugih izvora da se nadoknadi rast troškova poduzetnicima”, istaknuo je Blagojević.

Sada je, kako je rekao, pitanje koliko malo tržište može izdržati rast cijena i koliko sve to utječe na kupovnu moć građana.

“Već dvije-tri godine imamo konstantan rast cijena, odnosno inflaciju, a s druge strane pritisak na rast plaća. Imamo spiralnu inflaciju i pitanje je koliko ona može trajati. Ušli smo u začarani krug”, rekao je Blagojević.

Donedavni predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić nedavno je podnio ostavku, upravo zato što mu je “dojadilo natezanja oko minimalne plaće”. No, njegov nasljednik Zoran Škrebić nastavlja istim putem.

Nedavno se sastao s premijerom RS-a Radovanom Viškovićem, od kojeg je zatražio “da se kreiraju mjere, kako bi se smanjili negativni efekti povećanja minimalne plaće”.

Povećanje da, ali realno
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS-a Zoran Škrebić tvrdi da je “stvorena negativna atmosfera”. Ključno pitanje je, tvrdi, kako povećati sve plaće, ali na realnim osnovama.

“Sada imamo ozbiljnu krizu proizvodno orijentiranih tvrtki, zbog krize u EU koja se prelila i na naše gospodarstvo. Prvo, smanjene su narudžbe iz EU, a drugo, kupci traže sniženje cijena proizvoda od 5 do 30 posto. Teško je to postići ako imate povećanje troškova za minimalne plaće od 28,5 posto”, rekao je Škrebić za Srpskainfo.

Podsjeća da je u siječnju i veljači izvoz iz RS-a smanjen za 13 posto te da su značajno smanjene i proizvodne aktivnosti.