Središnji dijelovi Sarajeva na prilazu staroj gradskoj jezgri u skorije bi vrijeme moglo dobiti novo ruho, no za tako nešto bit će vjerojatno potreban širi društveni konsenzus i proaktivnije djelovanje jer, po najavama, riječ je o opsežnim zahvatima, naročito na mjestima koji su simboli grada na Miljacki.

Portal klix.ba piše kako “još nisu usvojeni regulacijski planovi za neke od najatraktivnijih dijelova Sarajeva i da poslije dvije godine gradonačelničkog mandata Benjamine Karić (SDP) nije poznat plan njezinog kabineta za taj prostor te da o tom pitanju skoro da nitko javno i ne govori”.

Riječ je o usvajanju regulacijskih planova Kvadrant B i Kvadrant C. Prethodna gradska uprava, predvođena Abdulahom Skakom iz SDA, imala je određene aktivnosti za usvajanje tih planova koje su nerijetko uzrokovale polemike u javnosti, a nikakva izgradnja na tom prostoru neće ni biti moguća sve dok se ne usvoje regulacijski planovi.

O kojim se točno područjima radi? U pitanju je takozvani “Kvadrant B” koji obuhvaća Marijin Dvor, u središtu grada uz rijeku Miljacku. Ondje prevladavaju stare građevine od kojih su neke u ruševnom stanju. Tu je bila i Električna centrala, izgrađena u doba Austro-Ugarske, a zgrada se u ožujku – urušila. Riječ je o jednom od nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Dio prostora je parking, dok dio stoji neiskorišten.

Izbor slavne arhitektice
Kvadrant B značajan je i zbog toga prijedloga da na tom prostoru bude izgrađena podzemna koncertna dvorana s velikim trgom, a arhitektonsko rješenje za koncertnu dvoranu izabrao je međunarodni žiri kojim je predsjedavala slavna arhitektica Zaha Hadid.

Predloženo je da dvorana bude i na zemljištu koji je trenutačno parking, a koji je građevinska tvrtka Bosman nedavno kupila od Harisa Ihtijarevića. Ihtijarević je navodno namjeravao iznad koncertne dvorane napraviti zgradu čija bi visina bila jednaka visini Sarajevo City Centera (SCC).

Za pojedine je arhitekte ta ideja bila neprihvatljiva. Smatraju, naime, da bi se time ugrozila funkcionalnost dvorane, odnosno njena akustika. Izgradnju takve građevine osporavali su i zbog toga što su bili u bojazni da bi se njome ugrozila prirodna pojava – ruža vjetrova za koju se navodi da doprinosi pročišćavanju zraka, a studijom o utjecaju visokih zgrada na kvalitetu zraka u Sarajevu utvrđeno je da je taj prostor značajan za tzv. ružu vjetrova.

Bivši kantonalni ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Faruk Kapidžić 2021. godine je ukazao da je regulacijskii plan za Kvadrant B među onima koji bi se morali uskladiti sa spomenutom studijom.

Načelnik općine Centar Srđan Mandić (NS) u listopadu 2021. ponudio je Centralnoj banci da upravo na prostoru koji se predlagao za prenamjenu i izgradnju koncertne dvoranu, izgradi trezor koji je prvobitno planiral za izgradnju u dijelu parka Hastahana. Tome se otvorenim pismom Mandiću usprotivio profesor na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Nihad Čengić.

U izjavi za Klix.ba Mandić je u listopadu 2021. poručio da je izvedivo da se napravi i građevina Centralne banke i koncertna dvorana. Iz Bosmana su nedavno potvrdili za spomenuti portal da planiraju napraviti stambeno-poslovnu zgradu s podzemnom garažom ako to bude omogućeno regulacijskim planom.

Muzej suvremene umjetnosti
Gradsko vijeće Sarajeva u travnju 2019. usvojilo je izmjene regulacijskog plana za Kvadrant B koji je podrazumijevao izgradnju koncertne dvorane, produženje pješačke zone od Wilsonovog šetališta i izgradnju više poslovnih građevina od kojih bi najviše imale 21 metar.

Međutim, iz Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, u vrijeme mandata ministra Damira Filipovića (SDP), priopćili su da im gradske vlasti nisu dostavile sve relevantne podatke za izmjene regulacijskog plana, a na osnovu kojih bi ovo ministarstvo napravilo procjenu utjecaja na okoliš. Kvadrant B je prostor za koji se vežu i mnoge druge kontroverze.

Tu je i Kvadrant C koji obuhvaća područje od Historijskog muzeja, duž Wilsonovog šetališta do Pofalića. Ni za to područje još nije usvojen konačan regulacijski plan, a predloženo je da se uz Wilsonovo šetalište izgrade diplomatsko-konzularna predstavništva i poslovne građevine. Maksimalna visina diplomatsko-konzularnih predstavništava bila bi tri kata ili 16 metara, dok bi poslovne građevine imale do četiri kata ili 21 metar.

U ulici Zmaja od Bosne, uz glavnu gradsku prometnicu, bile bi poslovne građevine između šest i 12 katova, odnosno maksimalne visine 50 metara. Regulacijskim planom za Kvadrant C planirana je izgradnja i Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi, piše klix.ba.