Nedostatak radne snage očit je u brojnim sektorima u Bosni i Hercegovini, a poslodavci u ugostiteljstvu i turizmu tijekom ljetne sezone imaju velikih problema s pronalaženjem radnika koji u velikom broju odlaze raditi na more, gdje su plaće veće. Oni odlaze na crnogorsko i hrvatsko primorje, ali i u Neum, a poslodavci su prisiljeni zamijeniti ih radnicima drugih zanimanja, što smanjuje kvalitetu usluge, pišu Nezavisne novine.
Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH, istaknuo je da su ljetna sezona i odlazak radnika na more gotovo svake godine veliki problem za ugostitelje.
“Predlažem da tijekom ljetne sezone poslodavci daju neki stimulans radnicima kako bi ostali ovdje”, rekao je Hadžić. Prema njegovim riječima, u BiH ima više od 100 srednjih ugostiteljsko-turističkih škola te bi svaka od njih trebala proširi kvotu upisanih za dodatnih deset mjesta.
Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS Horeca, kaže je da nije riječ samo o nedostatku konobara i kuhara, nego svih radnika. Istaknuo je da se u ugostiteljstvu traže bilo kakvi radnici.
Zaboravljeni u pandemiji
“Veliki problem je bio što u doba pandemije nitko nije razmišljao o tim radnicima osim poslodavaca koji su također bili na rubu. Sada ti radnici traže veću plaću i odlaze, tako da su otišli i oni koji nikad ranije nisu išli”, objašnjava Kurtinović.
Pojedini restorani u Banjoj Luci traže ugostiteljske radnike i nude početnu plaću od 1200 KM (oko 613 eura) sa stimulacijama i mogućnošću napredovanja. Radnici koji se odlučuju na odlazak ističu, međutim, da na hrvatskoj obali mogu zaraditi i dvostruko više nego u BiH. Drugi sektor pogođen nedostatkom radnika je građevinarstvo. Građevinskim kompanijama teško je pronaći radnike, bilo da je riječ o kvalificiranima ili ne.
“Iako je pandemija, radnici i dalje u velikom broju napuštaju BiH tražeći kvalitetnija radna mjesta i povoljnije uvjete u zemljama Europske unije. Najviše naših građevinskih radnika je u Njemačkoj. Uvjeti rada tamo su dosta bolji nego u zemljama regije, npr. u Hrvatskoj, iako su i u toj zemlji uvjeti pristojni. Većina kompanija u Hrvatskoj nudi besplatan smještaj i hranu te plaću od oko 1000 KM (oko 510 eura), ali to ipak nije dovoljno primamljivo radnicima iz BiH”, rekao je za portal Klix.ba Dominik Raškaj, PR i marketing menadžer portala BoljiPosao.com.
Da je teško pronaći radnike koji bi radili u Hrvatskoj potvrđuje i Davor Kordić, direktor tvrtke Nekretnine iz Međugorja, koji je zbog nedostatka posla u tom gradu morao otvoriti tvrtku Arhitektura i nekretnine u Metkoviću.
Na gradilištima umirovljenici
“Prije dvije-tri godine u Međugorju je prestala gradnja i morali smo se prebaciti na hrvatsko tržište. Sve svoje radnike iz BiH prebacili smo tamo, ali imamo problem s pronalaskom novih. Većina radnika koje sada imamo su umirovljenici iz BiH. U Hrvatskoj gradimo vile s bazenima, a radnici imaju i dobre uvjete rada. Osigurali smo im smještaj i hranu, prijavljeni su i plaćamo im doprinose, a primaju i plaću koja je iznad prosjeka u BiH”, rekao je Kordić.
Enisa Kadić, voditeljica Centra za analizu i informatiku pri Privrednoj komori Federacije BiH, kaže da u sektoru građevinarstva već odavno postoji problem s nedostatkom radne snage, te kako se nekad to pokušavalo riješiti kroz programe upisa u škole, međutim, rezultati nisu bili baš dobri.
“Otvaranje tržišta Njemačke za radnike iz BiH dovelo je do masovnog odlaska u tu zemlju. Ima i slučajeva gdje su njemačke tvrtke pokušavale preuzeti radnike BiH tvrtkama. Nekoliko radnika odluči se na prelazak u neku njemačku tvrtku, ali većina njih to ne uradi. Stvorena je slika kako je radnicima koji odu u Njemačku znatno lakše i bolje nego onima koji ostanu u BiH. Jeste, oni imaju veću plaću, ali imaju i mnogo veće troškove jer je tamo sve daleko skuplje”, objasnila je Kadić.
Plaće u građevinarstvu, kaže Kadić, nisu male niti u BiH, ali će poslodavci u budućnosti radnicima morati platiti mnogo više nego danas.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu