Suprotno svim predviđanjima da će se rast cijena žitarica početkom 2021. godine zaustaviti, one i dalje rastu uslijed pandemije i nestabilnog stanja na tržištu kojeg diktiraju investicijski fondovi, piše Politika.

Prema posljednjem izvješću Produktne burze u Novom Sadu, kukuruz je ponovno skuplji za oko 2,5 posto u odnosu na tjedan ranije. Cijena pšenice ostala je nepromijenjena. Novosadska burza ističe i neuobičajenu pojavu na domaćem tržištu da su cijene pšenice i kukuruza bile na gotovo istoj razini.

Vukosav Saković, iz Udruženja Žita Srbije, kaže da su cijene kukuruza i pšenice sve bliže i da se sada vidi da imaju dodirnu točku na 22,50 dinara (oko 1,4 kune).

”Ta cijena će se sigurno ubrzo izjednačiti, ali će na temelju zakonitosti tržišta kukuruz postati skuplji od pšenice, što neće biti prvi put jer smo ovakvo stanje već imali i ranijih godina”, objašnjava Saković. Kukuruz je, dodaje, vrlo tražena roba za izvoz, a domaći trgovci nisu oklijevali da ga prodaju.

Dobra prodaja kukuruza

“Potražnja za pšenicom bila je povremeno dobra, ali naši trgovci nisu na to reagirali. Čekali su višu cijenu iako je ona jedno vrijeme bila čak i bolja na domaćem nego na međunarodnom tržištu.

Nismo na vrijeme iskoristili tu mogućnosti. Sada već postoji realna opasnost da ćemo novu žetvu dočekati s prilično velikim zalihama pšenice”, ističe Saković i dodaje da kada potražnja slabi cijena mora pasti.

Od listopada 2020. do kraja veljače Srbija je izvezla 1,862.000 tona kukuruza.

U Udruženju Žita Srbije navode da su očekivanja čak i premašena i smatraju da će krajnji plasman kukuruza na strana tržišta dosegnuti 3,2 milijuna tona.

S pšenicom je potpuno drukčije. Ekonomska godina počinje od žetve tj. 1. srpnja i traje do 30. lipnja. U proteklih osam mjeseci Srbija je izvezla samo 530.000 tona pšenice i brašna, a plan za izvoz bio je 1,250.000 tona. Do nove žetve ostalo je četiri meseca, s tim da se u posljednjem mjesecu uopće neće trgovati.

Ograničenja domaće logistike

Prema Sakovićevim riječima, Srbija je izgubila nekoliko mjeseci kada je izvoz pšenice bio vrlo loš, gotovo simboličan. Kako objašnjava, na svjetskom tržištu nije kao na lokalnom, gdje se prodaje stari urod sve dok ne stigne nova pšenica.

Na svjetskom tržištu prodaja završava dva mjeseca prije nove žetve. Nakon toga, velike multinacionalne kompanije počinju kupovati novu pšenicu. Problem je i u domaćoj logistici. Broj transportera na Dunavu je ograničen, pa čak i da se sada svi koji imaju višak pšenice odluče na prodaju to ne bi bilo moguće.

“Očekujemo izvoz pšenice od još 150.000 tona. Što znači da će nam ostati više od 500.000 tona. To su visoke zalihe za nas i one će utjecati na cijenu”, kaže sugovornik Politike.

On ističe i da usporedba s prethodnom godinom ne stoji jer je tada uz probleme s kvalitetom pšenice počela pandemije Covida-19, kada su se stvarale velike zalihe. “U sljedećem razdoblju pšenica ne može biti skuplja, a koliko će pojeftiniti ovisi o budućim cijenama na međunarodnom tržištu”, ističe Vukosav Saković.