Plinovod od Zenice do Travnika devet godina nakon izgradnje stoji potpuno neiskorišten

Autor: Poslovni dnevnik , 05. lipanj 2022. u 22:00
Zbog nepravilnosti i tužbi plinovod nije dobio uporabnu dozvolu, a kredit EBRD-a i danas se otplaćuje/Shutterstock

Umjesto dovođenja plina kućanstvima i industriji uslijedio je raskid ugovora između BH-Gasa i izvođača radova, te podizanje tužbi.

Plinovod u središnjoj Bosni i Hercegovini, koji je najavljivan kao prva faza povezivanja s plinskim sustavom Hrvatske, neupotrebljiv je gotovo desetljeće nakon izgradnje.

Kompanija BH-Gas, čiji je osnivač vlada Federacije BiH, započela je 2012., a 2013. godine završila izgradnju plinovoda od Zenice do Travnika, vrijednog 41,5 milijuna marka (više od 21 mil. eura). Od toga je 33,2 milijuna maraka (17 mil. eura) bio kredit Europske banke za obnovu i razvoj, piše Radio Slobodna Europa. Dugačak više od 40 kilometara plinovod je trebao riješiti problem opskrbe plinom Busovače, Viteza, Novog Travnika i Travnika.

U sljedećoj fazi plinofikacije bili su planirani i drugi gradovi. No, devet godina nakon izgradnje plinovod ne radi, dok većina stanovnika u središnjoj BiH za grijanje koristi drvo i pelet. Tako je umjesto dovođenja plina kućanstvima i industriji uslijedio je raskid ugovora između BH-Gasa i izvođača radova, te podizanje tužbi.

Odbili platiti izvođače
Zbog nepravilnosti i tužbi plinovod nije dobio niti uporabnu dozvolu od Ministarstva prostornog uređenja Federacija BiH. Mihajlo Krmpotić, donedavni v.d. direktora BH-Gasa, kaže da se kredit i danas otplaćuje.

Prema najavama Uprave BH-Gasa, koja je inicirala izgradnju, plinovod Zenica-Travnik trebao je biti prva faza projekta Južna interkonekcija. Riječ je o plinovodu koji bi spojio BiH sa sustavom plinovoda na jugu Hrvatske. Južna interkonekcija trebala bi ići pravcem od Split do Novog Travnika, s dijelom koji se odvaja za Mostar.

21

milijun eura vrijedan je plinovod od Zenice do Travnika

Almir Bečarević, koji je bio direktor BH-Gasa u vrijeme planiranja plinovoda, tvrdi da je njegov značaj bio veći od plinofikacije Srednjobosanskog kantona.

“Važnije je bilo to da je on prva faza Južne interkonekcije. Taj plinovod mora biti stavljen u funkciju, ali moraju prvo odgovarati oni koji su doveli do ovoga”, kaže Bečarević. Izvođač radova na izgradnji plinovoda bio je konzorcij kompanija Monter-Strojarske montaže iz Zagreba i Put iz Sarajeva.

Optužujući ih za nepravilnosti u izgradnji, kompanija BH-Gas je 2014. raskinula ugovor s izvođačima radova i odbila ih do kraja isplatiti. Sljedeće godine kompanija Monter-Strojarske montaže tužila je zbog duga BH-Gas Arbitražnom sudu pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Uslijedila je protutužba kojom je BH-Gas zatražio naknadu štete i izgubljene dobiti, a taj postupak još nije završen.

Istraga još traje
Izgradnjom plinovoda bavila se i Financijska policija Federacije BiH, a entitetska vlada usvojila je 2016. zaključak kojim je zatraženo provođenje istrage. Iz Tužiteljstva Kantona Sarajevo, u kojem je sjedište kompanije BH-Gas, potvrdili su da provode istragu. Adnan Terzić, bivši direktor Puta, kaže je BH-Gas toj sarajevskoj kompaniji ostao dužan više od 1,4 milijuna maraka (oko 715.000 eura), a glavnom izvođaču oko 2 milijuna maraka (oko milijun eura).

Nakon izgradnje plinovoda trebale su biti dodijeljene koncesije za distribuciju. To je bila obveza vlasti Srednjobosanskog kantona. Vlada kantona napravila je studije ekonomske opravdanosti, s idejnim projektom distribucijske mreže. No, od realizacije nije bilo ništa.

Čeka se donošenje zakona o plinu

Bosna i Hercegovina nema zakon o plinu i električnoj energiji na državnoj razini kojim bi se uredilo to područje. Donošenje zakona ne dopušta Republika Srpska, ocjenjujući kako se na taj način nadležnosti entiteta prenijele na državu. Plinom se BiH opskrbljuje isključivo putem Turskog toka koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora, te ima kapacitet od 31,5 milijardi kubičnih metara godišnje. Tim pravcem plin stiže preko Bugarske i Srbije do jedinog ulaznog terminala u BiH, u mjestu Šepak kod Zvornika, na granici između BiH i Srbije. Projekt Južna interkonekcija, vrijedan oko 100 milijuna eura, jedna je od najčešće spominjanih alternativa ruskom plinu u BiH. Taj plinovod planira vlast Federacije BiH. No, tekst zakona koji bi omogućio gradnju novog plinovoda još nije prošao parlamentarnu proceduru.

Komentirajte prvi

New Report

Close