Zbog zabrane kretanja, veliki dio pčelara u Srbiji ne može posjetiti svoje pčelinjake u ključnom mjesecu za tu djelatnost. Posljedice bi mogle biti nesagledive i za pčelare i za voćare, piše Deutsche Welle (DW).

Čedomir Mladenović iz Vranja pčelarstvom se bavi 35 godina, ali ovog proljeća prvi put ne može do svojih košnica, jer ima 73 godine i zbog epidemije koronavirusa zabranjeno mu je kretanje. To bi njegovom poslu moglo nanijeti velike štete.

“Imam više od sto košnica, posljednji put sam ih pregledao prije više od mjesec dana, tako da ne znam kakvo je stanje u pčelinjaku”, kaže Mladenović.

Pčelama ponestaje hrane

Među njegovim kolegama pčelarima čak dvije trećine je u istoj situaciji, a u Savezu pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) kažu da stariji od 65 godina čine trećinu članstva. Neki od njih već su ostali bez košnica.

“Na području Kragujevca bilo je krađa košnica, kao i u Vranju. Lopovi su takozvani pčelari, oni znaju da stariji pčelari ne smiju u pčelinjak “, objašnjava Radivoj Stojanović, potpredsjednik SPOS-a.

Međutim, i za one kojima pčelinjaci nisu ukradeni, problemi ne prestaju. Pčelarima je ovo najznačajniji dio godine kada imaju najviše posla. Od toga koliko su dobro pripremili košnice u ožujku i travnju ovisi im cijela sezona.

“Tada se mora pregledati svaka košnica, jer jedne stradaju od zime, a drugoj su pčele bile bolesne”, kaže Stojanović, dodajući da sve to pčelar može vidjeti tek na proljeće kada pčele počnu izlaziti. Tada se mora spriječiti i rojenje pčela. Bez kontrole pčelara one mogu napustiti košnicu”, objašnjava Mića Mladenović, profesor pčelarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu. Također, u ožujku pčelama ponestaje hrane koja im je nužna za stvaranje podmladka. Ako ih pčelari ne dohrane i pripreme za najvažniju pašu, propustit će sezonu.

Međutim, ako pčelari ne budu na terenu, štetu će osjetiti i voćari, podsećaju sugovornici DW-a. Naime, kada pčela dobro opraši neku voćku, prinos se može povećati od 30 do čak 80 posto.

“Tako da će se izostanak oprašivanja sigurno osjetiti, ne samo na količini, nego i na kvaliteti plodova, jer je, na primjer, utvrđeno da pčela povećava količinu ulja kod suncokreta za trećinu. Kod voća će se smanjiti količina organskih materija, posebno šećera”, objašnjava profesor pčelarstva.

Koliko su voćari zabrinuti, najbolje pokazuje to što su pčelarima spremni platiti oprašivanje i 15-16 eura po košnici, a cijena je do sada bila 8-12 eura. Zabrana kretanja je, međutim, poremetila posao i onim pčelarima koji su mlađi od 65 godina. Oni mogu do svojih košnica, ali ne mogu završiti posao na vrijeme i vratiti se kući prije policijskog sata, piše DW.

Sporo odobravanje zahtjeva

“Tada je još dan, pčele još izlijeću, a ima pčelara koji imaju 200, 300 ili 500 košnica i rad im traje 7 do 10 dana”, priča Stojanović. Iako im je resorno ministarstvo omogućilo da podnesu zahtjev da rade duže, zahtjevi se presporo obrađuju.

“Znamo da ima oko 25.000 podnijetih zahtjeva, ali nemam evidenciju koliko je odobreno”, kaže Stojanović. On ga je podnosio četiri puta i tek peti put dobio odobrenje. “Dobio sam mail od ministarstva poljoprivrede da mi je odobreno kretanje u sljedećih 20 dana do mjesta gdje se nalazi moj pčelinjak i u vrijeme policijskog sata”, kaže Stojanović.

U Srbiji se godišnje proizvede od 6000 do 10.000 tona meda, izveze oko 2000 tona i ostvari devizni priljev od oko 15 milijuna eura. Koliki će biti gubitak pčelari još ne mogu izračunati jer ne znaju u kakvom su im stanju košnice.