Smatram da su ovu epidemiju iskoristili da bi nas još više zadužili, a toliko zaduženja ne mogu podnijeti ni mnogo jače države. Mislim da će sav taj novac otići na krpanje proračuna”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Darija iz Banja Luke. Sličnog je mišljenja i njen sugrađanin Srđan, koji kaže da nisu problem krediti nego kako se troše.

“Ne smeta mi što se država zadužuje, ali mi je važno što će uraditi s tim novcem. Volio bih da se to iskoristi u dobre svrhe, u kulturu, obrazovanje, bolje zdravstvo, ali ne vjerujem. Svi znaju da će to nekako otići njima u džepove preko nekih prevara na natječajima ili krađom”, tvrdi Srđan.
Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, najavio je početkom rujna, nakon sastanka s entitetskim predsjednicima vlada, da će Bosna i Hercegovina u listopadu početi novi proces pregovora s Međunarodnim monetarni fondom (MMF) oko novog aranžmana.

“Ta sredstva će služiti da bi se uklonile posljedice koronavirusa, ali i pokrenuli novi investicijski ciklusi”, rekao je Tegeltija, najavljujući da će biti otvoreni i pregovori s Europskom komisijom oko financijske pomoći. Pregovori s MMF-om, prema Tegeltijinim riječima, trebali bi biti završeni do kraja godine.

Svađa oko raspodjele novca

MMF je Bosni i Hercegovini posljednji kredit odobrio za pomoć u borbi protiv koronavirusa u iznosu od oko 333 milijuna eura. Kamatna stopa je 1,05 posto, uz poček od 39 mjeseci.

Taj kredit izazvao je političku krizu u BiH oko raspodjele, a novac je dva mjeseca bio na računu Centralne banke BiH. Početkom lipnja Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ipak je postiglo dogovor o raspodjeli MMF-ovog kredita.

Od ukupnog novca, 61,5% je dobila Federaciji BiH s deset kantona, 37,5% Republika Srpska, a jedan posto Brčko distrikt. Dug otplaćuju entiteti i Brčko distrikt.

Bosna i Hercegovina je ove godine od početka epidemije koronavirusa u ožujku do danas povećala vanjski dug za 263 milijuna eura, samo za novo zaduženje kod MMF-a, podaci su Centralne banke BiH.
‘’Od 1. ožujka do 23. rujna, Federacija BiH se zadužila oko 333 milijuna eura kod MMF-a, kroz instrument brzog financiranja, a dijelom i od Svjetske banke. Vlada je u tom razdoblju izdala 110 milijuna KM trezorskih zapisa i 210 milijuna dugoročnih vrijednosnih papira’’, kaže za RSE Goran Miraščić, savjetnik u vladi Federacije BiH za ekonomska pitanja.

Republika Srpska dobila je od kredita MMF-a 140 milijuna eura. Kako se navodi na web stranici vlade Republike Srpske, umjesto planiranih 157,5 milijuna eura, plan zaduživanja povećan je na 339 milijuna eura, od čega je 120,5 milijuna eura već realizirano u skladu s Odlukom o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2020. godinu.

Ekonomist Faruk Hodžić podsjeća da su entitetske vlade nova zaduženja opravdavala mjerama pomoći poduzetnicima kako bi se ublažile posljedice Covida-19, no dosadašnji način trošenje sredstava, kako ističe, govori o tome da je novac uglavnom otišao na popunjavanje proračunskih rupa.

Bez plana troškova

‘’Kad je riječ o novim zaduženjima za vrijeme pandemije Covida-19 treba reći da je struka od početka krize tražila da se očuva gospodarstvo. Međutim, ono što se dogodilo i one mjere koje su vlasti uvele u proteklom razdoblju, išle su prije svega u pravcu stabiliziranja proračuna, umjesto stabiliziranja gospodarstva. Novac koji smo dobili od MMF-a ide upravo u tom smjeru, suprotno onom što je struka upozoravala’’, objašnjava Hodžić.

On ocjenjuje da niti novi kredit MMF-a neće pomoći BiH gospodarstvu bez plana trošenja tih sredstava.
‘’Traže se novi krediti od MMF-a, a još uvijek ne vidimo plan troškova. Treba znati da u BiH raste broj umirovljenika, ove godine ih je 10.000 novih, broj a broj radnih mjesta se smanjuje. U Federaciji je ove godine prikupljeno 240 milijuna KM manje od doprinosa nego prethodne godine, dakle dio novca od MMF-a iz kredita brze pomoći je otišao za krpanje rupa, kako bi se mogle isplatiti mirovine. Nema jamstva da će se novi krediti potrošiti na pomoć gospodarstvu,’’ kaže Hodžić.

Prema podacima Centralne banke BiH, vanjski dug opće države Bosne i Hercegovine, prema inozemnim kreditima na kraju drugog tromjesečja 2020. godine, iznosio je 4,3 milijarde eura. Na kraju 2019. godine vanjski je dug bio 4 milijarde eura.