Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH u prva tri tromjesečja prošle godine zabilježila je negativne rezultate vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom u odnosu na godinu ranije.
To je izravna posljedica krize koju je izazvala pandemija koronavirusa u cijelom svijetu, navodi se u novoj analizi Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH.
Naime, ovo je prvi put nakon deset godina pozitivnih pokazatelja da ta BiH industrija bilježi pad izvoza i uvoza u značajnim postocima, odnosno da ima negativne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene.
Prema analizama VTK, pad izvoza iz lipnja 2020. godine od 15,84 posto povećan je na minus 16,38 posto u rujnu, dok se istovremeno smanjio pad uvoza s minus 18,79 posto u lipnju na minus 14,11 posto u rujnu.
“Taj veći pad uvoza rezultirao je i povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom u prvih devet mjeseci 2020. godine.
Osim činjenice da dominantno mjesto u proizvodnji BiH kompanija zauzima dorada i obrada, odnosno lohn poslovi, da ne postoji bazna industrija u državi te da se najveći dio sirovina i repromaterijala koji se koriste u proizvodnji tekstila, kože i obuće moraju uvoziti, najviše iz Europe a manji dio s istoka i iz Azije, u ukupnoj vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni BiH industrija tekstila, odjeće, kože i obuće ponovno je značajno zastupljena i u prvih devet mjeseci ove godine”, navodi se u analizi.
Dopremljeno manje sirovina
To je potvrđeno i statističkim podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni od siječnja do rujna 2019./2020. godine gdje se ponovno, uz sve navedene probleme, ta industrija u BiH nalazi na četvrtom mjestu po izvozu i petom mjestu po uvozu.
Podaci pokazuju da je u razdoblju od siječnja do rujna 2019./2020. godine pokrivenost uvoza izvozom te industrije sa 78,40 posto u 2019. godini porasla na 80,54 posto u 2020. godini, dok je u istom razdoblju na razini BiH pokrivenost uvoza izvozom također porasla sa 59,98 posto u 2019. godini na 62,11 posto u 2020.
“Međutim, to povećanje pokrivenosti uglavnom treba pripisati većem smanjenju uvoza sirovina i gotovih proizvoda zbog korona krize i mjera koje su pojedine zemlje uvodile s ciljem sprečavanja širenja pandemije koronavirusa”, navode iz STK.
Prema njihovim podacima, od siječnja do rujna 2020. godine ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene cjelokupnog BiH gospodarstva iznosio je 20,383.347.085 KM (oko 10 mlrd. eura) i manji je za 3,508.833.252 KM nego u istom razdoblju 2019. godine kada je ostvaren obujam od 23,892.180.337 KM.
U opasnosti i zdrave tvrtke
U sektoru tekstila, kože i obuće od siječnja do rujna 2020. godine ostvaren je ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene od 2,282.513.472 KM i manji je za 414,990.718 KM nego u istom razdoblju 2019. godine kada je ostvaren obujam od 2,697.504.190 KM.
U analizi VTK navodi se da je pandemija koronavirusa nanijela neupamćenu i nesagledivu ekonomsku štetu u cijelom svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini.
Iako su naredbe i mjere protiv širenja virusa, koje su donosili krizni stožeri u svijetu i BiH, uspjele donekle ublažiti širenje zaraze i smanjiti smrtnost, posljedice tih mjera imale su negativan utjecaj na BiH kompanije iz sektora tekstila, odjeće, kože i obuće.
“Zato će trebati još mnogo vremena da se trenutačna situacija ublaži, da se sagledaju štete i da počne blagi oporavak cjelokupne ekonomije BiH pa tako i industrije tekstila, odjeće, kože i obuće.
Čak i tvrtke koje su do ove krize bile zdrave, zbog čega su u prvoj polovici godine imale mogućnost za veću poslovnu fleksibilnost (zalihe repromaterijala, dobru komunikaciju s inozemnim kupcima, čvrsti ugovori od ranije), ovo će razdoblje vjerovatno teže prebroditi i konsolidirati se, dok će velika većina onih drugih malih i srednjih tvrtki, koje su i do izbijanja pandemije imale problema i kojih je najviše, teško moći opstati bez značajne pomoći države”, navode u analizi stručnjaci Vanjskotrgovinske komore BiH.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu