Prema predviđanjima Svjetske banke, cijene sirovina ove će godine pasti u prosjeku četiri posto, nakon pada od 24 posto u 2023. godini.

Tako se u njihovom izvješću objavljenom krajem studenog prošle godine navodi da se u 2024. godini očekuje pad cijena energenata za pet posto, a da će zbog slabog gospodarskog rasta potražnja za metalima i prehrambenim sirovinama usporiti, što će dovesti do pada cijena ovih proizvoda.

Procjene analitičara
Investicijski div Goldman Sachs ove je godine preporučio ulaganje u sirovine, a njihovi analitičari predviđaju povrat od 21 posto u sljedećih 12 mjeseci.

Vjeruju da više cijene energije i industrijskih metala pokreću taj rast. Ove godine, prema njihovim predviđanjima, očekuje se pad cijena nafte, plina, bakra i aluminija. Pitali smo domaće ekonomiste što to znači za Bosnu i Hercegovinu, te možemo li očekivati ​​niže cijene sirovina i kod nas, odnosno hoće li se potražnja za sirovinama usporiti.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Nezavisne novine ističe da je razlog pada cijena svakako pad ekonomske aktivnosti u mnogim velikim svjetskim ekonomijama.

“Situacija je najgora u Njemačkoj i drugim europskim gospodarstvima. Stabilizacija opskrbnih lanaca prethodno poremećena ratom u Ukrajini, negativni učinci još uvijek postoje i neki lanci su prekinuti, no uspostavljeni su novi i dobar dio poremećaja ublažilo je na ovaj ili onaj način i opće usporavanje inflacije (naravno, to je dvosmjeran odnos jer i pad cijena sirovina utječe na pad inflacije”, objasnio je Gavran. Prema njegovim riječima, efekti na BiH mogu biti dvojaki – pozitivni zbog nižih troškova i negativni zbog nižih cijena sirovina koje izvozimo.

“Nažalost, do sada nismo značajnije osjetili niže troškove jer su nam cijene uglavnom ostale nerealno visoke, a pad troškova se pretvorio u povećanje dobiti i ekstraprofita. No, i ti negativni učinci mogli bi biti pozitivni dugoročno i potaknuti one koji izvoze sirovine na ulaganja u preradu, te izvoz prerađenih i finalnih proizvoda, koji je uvijek isplativiji i stvara veće koristi za domaće gospodarstvo.

Izvoz je najčešće pogrešan i štetan, ako ne radi se o nekima koje imate izvan svih granica vlastite obrade i mogućnosti učinkovitijeg korištenja”, naglasio je Gavran. Milenko Stanić, ekonomist, ustvrdio je da bi se zbog pojeftinjenja sirovina cijene mogle stabilizirati, a da su recesija i smanjenje proizvodnje, do kojeg je došlo prethodnih godina zbog inflacije i pandemije, uzrokovalo pad potražnje za ove sirovine.

Stabilizacija cijena
“To je dobra procjena i vjerojatno će se pad cijena sirovina odraziti na pad cijena finalnih proizvoda, jer obično nakon pada cijena sirovina, nakon određenog razdoblja od vrijeme dolazi do pada cijena finalnih proizvoda.

Za građevinarstvo je bitno da dolazi do pada cijena željeza, koje su padale i u prethodnom razdoblju, što znači da će se cijene nekretnina stabilizirati, što se već može vidjeti na tržištu BiH”, pojasnio je Stanić. Dodao je da će ove godine zbog oštre monetarne politike, visokih kamata i smanjenja potražnje i investicija doći do pada cijena sirovina.

“To je vrlo važno za potrošače jer je njima puno važnija cijena finalnih proizvoda. To su procjene i međunarodnih i domaćih institucija”, zaključio je Stanić.