Antibiotik s vrata kod liječnika može djelovati kao instant rješenje za neki zdravstveni problem, ali nekontrolirana upotreba antibiotika, posebno za boljke za koje ovi lijekovi nisu namijenjeni, ima jako loše posljedice. U budućnosti će veliki neprijatelj vrlo lako biti bakterije, a ne samo virusi, jer zbog nekontrolirane upotrebe antibiotika one postaju otporne i sve teže se liječe. Što kaže iskustvo iz prakse, koliko se događa da antibiotici ne djeluju i što onda bude s tim pacijentima – to za Novu.rs govore tri srpska stručnjaka iz svijeta medicine.

Antibiotici djeluju na bakterije, ne na viruse

Prof. dr Radan Stojanović, farmakolog, kaže da su neke bakterije prirodno otporne na određene antibiotike, a druge postaju otporne uslijed neracionalne primjene antibiotika.

“Dobro je poznato, a u praksi se često zaboravlja, da antibiotici djeluju samo na bakterije. Međutim, primjena antibiotika za liječenje virusnih infekcija (prehlada, gripa) je jedan od glavnih razloga nastanka rezistencije bakterija. Tome doprinose i određeni liječnici koji ‘popuste‘ pod pritiskom pacijenata, kao i farmaceuti u ljekarnama koji ‘izlaze pacijentima u susret‘ dajući im antibiotik bez recepta. Poznat je podatak da je u zemljama gdje je potrošnja antibiotika manja i razina rezistencije bakterija niža. Zbog svega navedenog, rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja veliku opasnost po javno zdravlje i danas je većina bakterija rezistentna na određene antibiotike. Postoje i bakterije koje su rezistentne na mnoge antibiotike i njih zovemo multirezistentne bakterije.”

Umjerenost je ključna

Liječnici upozoravaju: Slasna namirnica koje se mnogi ne mogu odreći loša je za zdravlje

Najopasnija posljedica bakterijske rezistencije je da bakterija postane otporna na većinu dostupnih antibiotika, kaže Radan Stojanović.

“Takvi primjeri su: meticilin-rezistentan Staphylococcus aureus (MRSA), vankomicin-rezistentan Enterococcus (VRE). vrlo je važno praćenje rezistencije bakterija u svakoj zemlji ponaosob i u svakoj lokalnoj sredini. U praksi se događaju fatalni ishodi uslijed nedostatka efikasnog lijeka za liječenje bakterijske infekcije”, kaže profesor Stojanović.

I kako onda spriječiti tu otpornost bakterija na lijekove? “Prije svega, racionalnim propisivanjem antibiotika, a to znači samo kad je dokazano postojanje bakterijske infekcije. Zatim, vrlo je važno da primjena antibiotika bude u odgovarajućem doznom režimu. Ne smijemo na svoju ruku posegnuti za antibiotikom, kao ni prekinuti njegovu primjenu “kada se osjećamo bolje”.

Nećemo imati čime liječiti banalne infekcije

Dr Vesna Radulović, specijalistkinja pneumoftiziologije, upozorava da zbog zloupotrebe antibiotika liječnici neće imati čime da liječe banalne infekcije.

“Kada su antibiotici nužni, mi krećemo od prve linije lijekova, penicilinskih. Oni su za najlakše infekcije. Potom ide druga, pa treća generacija lijekova. Ali problem kod interhospitalnih infekcija je što je sve veći broj bakterija rezistentan i na tu treću liniju lijekova. To nam se događa zbog nekontrolirane upotrebe antibiotika. Toga ima svuda, i u Zapadnoj Europi, ne samo kod nas, ali znatno manje nego ovdje.”

U tom slučaju liječenje bude i duže i kompliciranije, a ponekad je ishod fatalan.

“Dogodi se da čovjek poslije operacije u bolnici dobije bakteriju i umre za tri dana jer nemamo koji lijek da mu damo za tu bakteriju, nijedan ne djeluje. U bolnici te bakterije dobivaju oni koji su već imunokompromitirani, koji su već zbog neke teže bolesti hospitalizirani i, kad dobiju takvu infekciju, mogu umrijeti jer ih nemamo čime liječiti. I nemamo ni gdje nabaviti taj lijek – ne postoji u svijetu antibiotik koji može pomoći ako neka bakterija postane otporna na sve lijekove. Sada je sve više bakterija otporno i na čuveni kolistin koji nam je bio slamka spasa”, kaže dr Vesna Radulović.

Ona ističe da je jedan antbioti bio jako dobar lijek, ali da je, nažalost, upropašten nekontroliranom upotrebom.

“Pacijenti nam nerijetko kažu – pio sam onaj lijek za covid. Dakle, taj lijek je toliko bio primjenjivan da su ljudi počeli da misle da je to lijek za covid. To je bio odličan lijek, ali danas, nažalost, nema mnogo efekta.”

Naša sugovornica kaže da je ipak dobra stvar kad se na neki lijek povremeno zaboravi.

“Primjer je eritromicin. On se ranije mnogo davao i također se javljala rezistencija, pa je potisnut. A kada neki lijek duže vrijeme nije mnogo u masovnoj upotrebi, onda bakterije ponovo postanu osjetljive na njega i njegov efekt se povrati. Jedan od primjera je i roxsimisan iz iste grupe kao eritromicin, koji sada dajemo i mnogo je efikasniji.”

Bakterije nam mogu doći glave jer im pomažemo u tome

Dr Nikola Stojković bio je dio nacionalne kampanje o racionalnoj upotrebi antibiotika, te odlično zna koliko se u Srbiji antibiotici, nažalost, uzimaju i kad to nije potrebno. Upravo je najveća greška kada kod prehlade ili virusne infekcije uzmemo antibiotik jer to su lijekovi koji se koriste kod bakterijskih infekcija.

Informirajte se

Dijeta s jajima zaludjela milijune na TikToku: Stručnjaci upozoravaju na brojne nuspojave

A kako znati imamo li virusnu ili bakterijsku infekciju? “Ako vam nije dobro, trebate otići liječniku koji će procijeniti što je u pitanju. Nekada na osnovu simptoma, npr. produktivnog kašlja i slično, liječnik može zaključiti je li riječ o bakterijskoj infekciji ili ne. Ipak, najsigurnije je napraviti krvnu sliku, na osnovu čega mi liječnici točno znamo što je pitanju jer se zna koji parametri rastu kod virusne, a koji kod bakterijske infekcije.”

Kod bakterijskih infekcija, kaže naš sugovornik, najbolje je napraviti i antibiogram, koji će pokazati koji soj bakterije je u pitanju kako bi se propisao odgovarajući antibiotik.

“Kad napravimo antibiogram, nerijetko se pokaže da je prisutna rezistencija na većinu antibiotika, što znači da vi možete da pacijentu propišete bilo koji lijek, ali on neće djelovati”, kaže dr Stojkovć.

On zaključuje da onda ne čudi scenarij da nam baš bakterije jednog dana mogu doći glave i jer im pomažemo u tome.