Dok predstavnici vlasti u Srbiji ocjenjuju kako će nedavno usvojeni Zakon o utvrđivanju porijekla imovine biti oštar mač u borbi protiv korupcije i da neće biti selektivnih meta, stručnjaci strahuju da motiv usvajanja tog propisa nije bio iskren i da će njegovi učinci biti minorni, piše Radio Slobodna Europa.

Tko ne bude mogao dokazati da je na zakonit način stekao imovinu, ostat će bez tri četvrtine njene vrijednosti, a ako sud utvrdi da je imovina stečena kaznenim djelom, bit će mu oduzeto sve što je nezakonito stekao.

To predviđa Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu, usvojen 29. veljače, koji je stupio je na snagu 11. ožujka, a primjena počinje godinu dana kanije. Za provjeru imovine zadužen je poseban odjel u Poreznoj upravi, čiji će voditelj biti izabran devet mjeseci nakon stupanju zakona na snagu.

EK traži jaku političku volju

Prema tom zakonu, na udaru će se naći oni za koje se posumnja ili utvrdi da za najviše tri uzastopne godine, imaju razliku veću do 150.000 eura između povećanja imovine i prijavljenih prihoda. Zakon predviđa da se poreznom stopom od čak 75 posto oporezuje nezakonito stečena imovina.

Ona predstavlja razliku između prijavljenih prihoda i povećane imovine čije se porijeklo ne može dokazati. Ako se pojavi sumnja da je izvršeno kazneno djelo, odjel Porezne uprave o tome obaviještava policiju, Poreznu policiju i javno tužiteljstvo.

Tko će biti provjeravan bit će utvrđeno godišnjim smjernicama koje donosi direktor Porezne uprave, a koje nisu javne, na temelju analize rizika, ali postupak se može pokrenuti i po prijavi građana ili neke institucije.

Europska komisija u izvještaju o napretku Srbije za 2019. godinu ukazala je na korupciju u mnogim područjima i da je nužna jaka politička volja da bi se učinkovito riješilo pitanje korupcije, kao i da Srbija hitno treba poboljšati rezultate u otkrivanju i kaznenom progonu korupcije.

“Država je ovakvim zakonom dobila djelotvoran mehanizam pomoću kojeg se za svakog u svakom trenutku može utvrditi je li se obogatio nezakonito“, kažu iz Ministarstva pravde.

Agencija za borbu protiv korupcije u odgovoru na upit Radija Slobodna Europa navela je da će stručnjaka za vezu i suradnju s posebnim odjelom Porezne uprave imenovati do 15. rujna, što je i zakonom predviđeni rok.

U posebnom odjelu Porezne uprave svoje izaslanike trebaju imati MUP, NBS, Uprava za sprječavanje pranja novca, Agencija za sprječavanje korupcije, Republički geodetski zavod, Agencija za privredne registre i Centralni registar vrijednosnica.

Borba za političke bodove

Međutim, Ljubomir Madžar, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kaže da su političari svjesni kako donošenje tog zakona uvijek donosi političke bodove u javnosti i da će biti predstavljeni, iako pogrešno, kao oni koji se bore protiv korupcije.

“Ako žele uvjeriti javnost u iskrenost svojih namjera zakon bi prije svega morao biti primijenjen na obnašatelje javnih dužnosti”, kaže Madžar.

On upozorava da je takav zakon opasno oruđe u rukama političara jer im omogućava da se obruše na one koji im ne odgovaraju.

Stevan Dojčinović, glavni urednik KRIK-a, Mreže za istraživanje kriminala i korupcije, kaže da je taj zakon bio potpuno nepotreban jer je Srbija i do sada imala mehanizme i institucije za utvrđivanje porijekla imovine. “Novi zakon je politički trik da se Europskoj uniji pokaže da se Srbija bori protiv korupcije“, objašnjava Dojčinović.