U Crnoj Gori započeo je još jedan sudski postupak zbog nerealiziranog projekta izgradnje male hidroelektrane na Murinskoj rijeci. Tužitelj je konzorcij Elektrotehna – Industriaimport – Industriaimpex, koji od države traže naknadu štete od 9,2 milijuna eura, piše Portal Analitika.

Od toga se, kako stoji u tužbi, na stvarnu štetu odnosi 1,7 milijuna eura, na izgubljenu dobit za 26 godina proizvodnje 7,2 milijuna eura, dok za naknadu nematerijalne štete traže 342.000 eura. Usto, traže i da sud utvrdi da je ugovor o koncesiji zaključen s vladom 2010. godine raskinut.

Rizik je bio na koncesionaru

Konzorcij navodi da su radovi počeli u lipnju 2017. godine, ali su se odmah pojavili problemi zbog otpora lokalnog stanovništva koji i dalje traju.

Tvrde da su na vrijeme obavijestili vladu o problemu tražeći da im omoguće pristup lokaciji i neometani rad, ali da nije bilo reakcije.

Zbog toga su, kako navode u tužbi, doživjeli i pritisak od strane podizvođača radova zbog prijetnji proizvođača opreme o raskidu ugovora. Nakon što je bivši premijer Duško Marković izjavio da od gradnji malih hidroelektrana neće biti ništa, vlada je u listopadu 2019. donijela zaključak da počnu pregovori o sporazumnom raskidu ugovora.

Financijski stručnjak Milenko Popović utvrdio je da bi vlada, u slučaju sporazumnog raskida, trebala obešteti konzorcij sa 9,2 milijuna eura.

Ipak, do sporazumnog raskida ugovora nije došlo, već im je vlada krajem prosinca, kada je raskinuto više drugih ugovora o koncesiji, dala dodatni rok od 60 dana da izgrade malu hidroelektranu. U međuvremenu, vlada aktivirala i bankarsko jamstvo od oko 400.000 eura, koje još nije naplaćeno, a oko čega se također vodi postupak pred istim sudom.

S druge strane, navodi se da to što koncesija nije realizirana nije krivnja države, jer konzorciju nije osporavala pravo da koriste vodotok Murinske rijeke.

Rješavanje problema s lokalnim stanovništvom nije bila obveza vlade, već je rizik od takvih događaja bio na konzorciju koji je mogao zaštiti svoja prava pred nadležnim tijelima.

Jednostrani raskid ugovora

Ministarstvo kapitalnih investicija tužbu ocjenjuje kao neutemeljenu, jer je u trenutku podnošenja ugovor o koncesiji i dalje bio na snazi.

Objašnjavaju da je tužba podnesena kada im je vlada dala primjereni rok za realizaciju projekta, koji nisu iskoristili, zbog čega kasne te su ispunjeni uvjeti da vlada jednostrano raskine ugovor.

U ministarstvu smatraju da je konzorcij prosvjede lokalnog stanovništva iskoristio kao izgovor za kašnjenje i neispunjavanje obveza.

“Koncesionar je bio dužan pred sudom zatražiti zaštitu zbog smetanja posjeda, jer je jedino sud ovlašten za davanje takve zaštite, a policija bi pri tome trebala pomoći. Međutim, koncesionar je odlučio svu krivnju za prosvjede lokalnog stanovništva prevaliti na državu”, kaže se u izjašnjavanju o tužbi konzorcija.

Vlada je u svibnju donijela odluku da raskine ugovor s konzorcijem navodeći da su istekli dodatni rokovi te da mala hidroelektrana nije izgrađena, niti je dostavljena novo jamstvo.