Priča o izgradnji HE Ustikolina ponovno je pokrenuta u Goraždu. Već godinama to je neizbježna tema raznih saziva vijeća i skupština, te se u raspravama s jedne strane navodilo da hidropotencijal Drine nije adekvatno iskorišten, a s druge da je važnija zaštita okoliša i turizam, piše Klix.ba.

Elektroprivreda BIH pokrenula je aktivnosti za izgradnju HE Ustikolina još 2008. Njena snaga bi bila 60,48 megavata i godišnje bi proizvodila 237 gigavatsati struje.

Ostali bez većine
U ovom trenutku brojne su negativne reakcije građana, a lavinu reakcija na društvenim mrežama izazvao je posjet Bosansko – podrinjskom kantonu Goražde Admira Andelije, direktora Elektroprivrede BiH, kada je izrazio nadu da će hidroelektrana iz faze istražnih radnji, prijeći u fazu realizacije.

Iako su i Grad Goražde i općina Foča svojim odlukama omogućili Elektroprivredi BiH izvođenje istražnih radnji, Klix.ba doznaje da će se Kolegij gradskog vijeća Goražde ponovno baviti stavljanja izvan snage odluke o davanju suglasnosti na istražnje radnje.

“Jednom se o tome i glasalo na sjednici vijeća, ali nije bilo većine za takvu odluku”, rekao je Bajro Obuća, predsjedavajući Gradskog vijeća Goražde. On smatra da konačnu riječ o gradnji hidroelektrane trebaju dati građani na referendumu.

“Bio sam vijećnik 2006. kada je donesena Deklaracija o protivljenju izgradnji HE Ustikolina, nakon toga 2008. Odluka o protivljenju izgradnji HE Ustikolina koja sadrži stav da će konačnu odluku donijeti građani na referendumu. Smatram da obje strane trebaju iznijeti i pozitivne i negativne strane izgradnje, a nakon toga treba ići s referendumom”, objašnjava Obuća.

Ernest Imamović, gradonačelnik Goražda, također smatra da konačnu odluku o gradnji hidroelektrane trebaju donijeti građani Goražda.

A prema riječima Alena Selimovića, vijećnika SDP-a, gradnja hidroelektrane značila bi i iseljavanje stanovnika, a dio gdje su planirane istražne radnje zaštićeno je područje.

“BIH je jedan od najvećih izvoznika električne energije u Europi, već sada izvozi svaki treći proizvedeni kilovat, također, više od 40 posto energije proizvodi se u hidroelektranama, tako da nam ova struja nije potrebna”, smatra Dženis Ćulov, aktivist NGG Spasimo Drinu.

Naknada za potopljeno zemljište
“Gradsko vijeće nekoliko puta je pokušalo staviti odluku o davanju suglasnosti Elektroprivredi BIH za istražne radnje izvan snage, ali nije bilo političke volje. Nadam se da će to uraditi što prije i time zatvoriti vrata hidroelektrani na Drini jednom zauvijek.

Ako se to ne dogodi referendum građana je ono što će presuditi. Općina Foča izgradnjom hidroelektrane financijski bi najviše profitirala. Od naknade za potopljeno zemljište gradski proračun bi postao likvidan, ali to nije razlog da sahranimo našu ljepoticu Drinu”, kaže Ćulov.

Udruženje Eko Habitat iz Goražda također je protivnik izgradnje hidroelektrane.

“Menadžmentu Elektroprivrede savjetujem bolju naplatu potraživanja, a ne nove investicije u uništavanje okoliša”, kaže Amela Džafović, aktivistkinja Eko Habitata.