Izgradnja kabinske gondole Hrasnica – Veliko polje Igman, kao najvažnijeg elementa budućeg suvremenog turističko sportsko-rekreacijskog centra, planirana je od Hrasnice kao početne stanice, pa sve do Bajekinog brda kao njene krajnje izlazne stanice, a projektirana ukupna dužina trase je 6135 metara (pojas širine 5,8 metara, površina područja 7 hektara), piše eKapija navodeći podatke iz zahtjeva za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš za Projekt izgradnje kabinske gondole/žičare Hrasnica – Veliko Polje Igman. Investitor je Općina Ilidža. U projektu je planirana izgradnja i međustanice na lokalitetu Hrasnički stan.

Osnovna namjena žičare je transport skijaša, izletnika i gostiju iz Sarajeva do skijaških terena, odnosno hotela na Igmanu i Bjelašnici. Žičara je velikog kapaciteta i brzine. Predstavlja središnju žičaru u sustavu budućih žičara u turističkom centru Igman-Bjelačnica, pojašnjeno je.

Kabinska žičara sa isklopivim hvataljkama kapaciteta 1800 osoba u satu (kabine su za osam osoba) bit će povezana u hotelsko-turistički sustav planina Igman i Bjelašnica, odnosno preko Hrasnice s općinom Ilidža. Objekt žičare namijenjen je za prijevoz osoba i prtljage tijekom cijele godine i u svom će sastavu imati više objekata, otvorenih i zatvorenih, za različite namjene.

Izgradnja objekata
Predviđena početna stanica Hrasnica u podnožju je planine Igman, a bit će smještena u blizini stadiona Famosa, pored rječice Megara, na 520 metara nadmorske visine. Predviđena je izgradnja čvrstog objekta katnosti podrum+P+1, namijenjen za smještaj mehanizacije žičare i pratećih sadržaja, osoblja za održavanje te mehanizacije i sadržaja koji će koristiti posjetitelji u ljetnom i zimskom periodu (podzemne garaže, središnja kuhinja, prostori sa ski opremom i garderobama, restorani, poslovni prostori, ambulanta, komunikacije, sanitarni čvor i slično).

U podrumu se planiraju sekcije: središnja kuhinja, podzemne garaže, mehanizacija žičare i kotlovnica sa strojarnicom. U prizemlju su planirane sekcije: mehanizacija žičare, ulazni trakt, restoran, poslovni prostori, prostor za opremu i garderoba, ambulanta i sanitarni čvor. Na katu su planirani komunikacija, restoran, poslovni prostori i sanitarni čvor.

Pristup objektu omogućen je postojećim cestovnim i pješačkim prilazima, koji su jasno definirani i odvojeni u prostoru. Stanica je otvorenog tipa s potrebnom infrastrukturom i s optimalnim rješenjima koja imaju za cilj što manji utjecaj na okoliš. Upravljanje postrojenjem je iz objekta kontejnerskog tipa postavljenog u neposrednoj blizini stanice. Uz stanicu nalazi se garaža za smještaj kabina, navodi se u zahtjevu koji je izradio JNU Institut za zaštitu i ekologiju RS iz Banjaluke.

Predviđena lokacija početne stanice takva je da omogućava dobru prometnu povezanost s Ilidžom i Sarajevom i parkiranje većeg broja vozila. Na osnovu Regulacijskog plana Hrasnica na tom je lokalitetu planirano 197 parking mjesta za osobne automobile i deset mjesta za autobuse.

Utjecaji na okolinu
Mogući negativni utjecaju na životnu sredinu podijeljeni su u dva segmenta – na one koji su rezultat gradnje i na utjecaje koji će nastati tijekom ekspolatacije i rada buduće gondole. Ti utjecaji, kao i mjere za njihovo ublažavanje, detaljnije su objašnjeni u zahtjevu koje je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izložilo na javni uvid, a primjedbe i sugestije mogu se slati do 17. svibnja.

Inače su vijećnici Općine Ilidža u veljači 2022. podržali odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju kabinske žičare Hrasnica – Igman. Više od desetljeća govori se o njenoj izgradnji, dok su ulagači u novi hotel Igman, firma The Place, rekli da su spremni podržati projekt žičare.

Prije nešto više od desetljeća, po idejnom projektu koji su predstavile tadašnje općinske vlasti, govorilo se da je projekt vrijedan više od 15 milijuna eura, a bilo je zamišljeno da žičara bude duga 5980 metara s međustanicom koja bi se prema tadašnjem idejnom projektu nalazila na trećem kilometru.

Izgradnja gondole velik je korak i u smjeru revitalizacije jedne od sarajevskih olimpijskih ljepotica, planine koja je 1984. godine bila centar svijeta u vrijeme održavanja Zimskih olimpijskih igara. Kompleks sastavljen od Velikog i Malog polja tada je na jednome mjestu okupio oko 90 tisuća posjetitelja.

Posljednjih trideset godina tonuo je u zaborav, s vidnim posljedicama strahota koje je olimpijski grad proživio u doba rata i opsade, a posjećuju ga tek pojedini sarajevski izletnici i rekreativci. Šteta, jer Igman je poznat i po izuzetnoj kvaliteti zraka, zbog čega su mnogi sa sjetom upozoravali da bi drugdje u svijetu bio pretvoren u “zračne terme”.