Stigla je službena obavijest da se Njemačka povlači iz financiranja vjetroelektrane Hrgud kod Berkovića. To je bilo očekivano, nismo se šokirali, sada idemo dalje, za ATV, kaže Jovica Vlatković, izvršni direktor za investicije i razvoj ERS-a.

“Ovdje smo izašli iz kreditnog aranžmana s Njemačkom razvojnom agencijom, tako da od danas službeno možemo samostalno raditi na projektu, nemamo više nikakvih obaveza prema njemačkim partnerima”, rekao je Jovica Vlatković, izvršni direktor za investicije i razvoj ERS-a.

Ulaze Kinezi?
Kako su Nijemci odustali, javili su se brojni strani investitori, navode iz ERS-a. Potencijali Republike Srpske su ogromni, posebno na njenom jugu, kaže za ATV glasnogovornica Elektroprivrede Ana Bokonjić Buha. Zbog toga je kineska delegacija posjetila matičnu kompaniju.

“Veleposlanik Bosne i Hercegovine u Kini Siniša Berjan posjetio je ERS s predstavnicima kineskih kompanija koje su iskazale interes za ulaganje u projekte iz obnovljivih izvora s naglaskom na vjetroelektrane, konkretno na VE Hrgud. Određeni razgovori su započeli i nadamo se pozitivnom ishodu”, rekla je Ana Bokonjić Buha, glasnogovornica ERS-a. Pozitivan ishod pokazao se i u drugim projektima koje Elektroprivreda Republike Srpske realizira u suradnji s partnerima iz cijeloga svijeta.

“Elektroprivreda Republike Srpske razvila je niz značajnih projekata u sektoru obnovljivih izvora energije, gdje prednjače hidroelektrane. Radovi na izgradnji HE Dabar su uveliko u toku, a izvođač radova je renomirana kineska kompanija Gezhouba, a također su započeli radovi na izgradnji HE Mrsovo s renomiranom turskom tvrtkom NGA”, rekla je Bokonjić Buha.

“Nećemo imati problema oko financiranja bilo kojeg projekta vjetroelektrane ili solarne elektrane”, rekao je Jovica Vlatković, izvršni direktor za investicije i razvoj ERS-a.

Osim solarnih i vjetroelektrana koje planira Elektroprivreda, na jugu se grade ili su već izgrađene i brojne privatne elektrane. Najveću korist od njih imaju male općine u Hercegovini.

Višegodišnja priča
Podsjetimo, još 2016. godine, potpisan je sporazum o zajmu između tadašnjeg ministra financija i trezora Vjekoslava Bevande, te direktora KfW-a (Njemačke razvojne banke), vezan uz izgradnju vjetroelektrane.

U rujnu 2019. godine, završeno je ispitivanje potencijala vjetra, te izrađena Studija opravdanosti izgradnje VE “Hrgud”. Prema najavama Elektroprivrede RS, planirana ja izgradnja 16 vjetroturbina, kao i cestovne i vodovodne infrastrukture povezane sa selom Hrgud nadomak Berkovića.