Ako tužiteljstvo do kraja listopada ove godine ne podigne optužnicu na temelju kaznenih prijava koje je podnijela Uprava Vršačkih vinograda 2011. godine, optužujući prethodne vlasnike da su tvrtku oštetili za više milijuna eura, slučaj će otići u zastaru a odgovorni neće snositi nikakve posljedice, piše Danas.

Vjerovatno je i da će sudbina kasnije podnesenih prijava biti ista jer niti nakon nekoliko godina što su radnici i mali dioničari ukazali na pokušaj nezakonite druge privatizacije nije pokrenuta istraga.

Također, niti na prijave podnesene zbog otvaranja stečaja i treće prodaje Vršačkih vinograda, ovog puta kompaniji Swisslion Rodoljuba Draškovića, kojom su izbrisana vlasnička prava više od tisuću malih dioničara, opet nitko nije reagirao.

Vršački vinogradi prvi put su prodani 2006. kada je 70 posto državnog vlasništva za 5,8 milijuna eura kupio konzorcij kojeg su činili Vinoprodukt Čoka iz Subotice, TUP Rodić MB KO iz Kule i Šećer Šafer iz Beograda.

Tko je stajao iza Kineza?

Kao i ostale tvrtke koje je kupovala ta ekipa i Vršački vinogradi poslužili su za pranje novca i izvlačenja kapitala, a kako vlasnici nisu ispunili niti prvi dio ugovorenih obveza od 11,7 milijuna eura, privatizacija je poništena 2009., objašnjava Danas. Na mjestu direktora ipak je ostao čovjek iz kompanije Rodić.

“Nakon toga, država je kao većinski vlasnik preuzela upravljanje, a u tom razdoblju Vršački vinogradi očerupani su bez sankcioniranja odgovornih. Tako je starom vlasniku nezakonito vraćena oprema i isplaćen velik novčani iznos.

Dio opreme prodan je u staro željezo, poslovna politika bila je katastrofalna, a predstavnici malih dioničara i sindikata nisu mogli sudjelovati u upravljanju. Nadzorni odbor i Porezna uprava utvrdili su velike zloporabe u poslovanju, pa su podnesene kaznene prijave koje su ostale u ladicama tužiteljstva”, kaže Mohora Dorel, predsjednik Udruženja malih dioničara Vršačkih vinograda.

On dodaje da su se obraćali nadležnim institucijama, ali da niti jedna nije zaštitila male dioničare i radnike.

Novi skandal nastao je nakon druge prodaje tvrtke 2013. kineskoj kompaniji Guan Nan za 5,3 milijuna eura. Početna cijena bila je 17,6 milijuna eura, da bi se na kraju postiglo točno onoliko koliko je kineski ponuđač bio spreman platiti.

I ta je privatizacija odmah raskinuta, nakon nadzora Ministarstva gospodarstva, jer je javnost negodovala zbog izmijenjenih uvjeta prodaje, niske cijene i nagađanja da iza ponude ne stoji kineska tvrtka, inače registrirana za proizvodnju tekstila.

Odvedeni u stečaj

Prema novoj procjeni, Vršački vinogradi vrijedili su 29,5 milijuna eura i po toj cijeni, nakon restrukturiranja, trebalo je kompaniju ponuditi novom vlasniku.

“Nakon toga, tvrtka je odvedena u nezakoniti stečaj. Osnovana je kompanija Vinogorje Helvecija koja je pokrenula stečajni postupak zbog navodnog duga Vršačkih vinograda. Bez dionica ostalo je 1158 malih dioničara”, kaže Dorel.

U trećoj prodaji, 2017. godine, Vršačke vinograde iz stečaja kupio je Swisslion. Postignuta je cijena od 4,6 milijuna eura odnosno nešto iznad 50 posto procijenjene vrijednosti tvrtke koja je za vrijeme stečaja smanjena sa 29,5 na oko 8 milijuna eura. Na popisu imovine bilo je, između ostalog, 206 objekata, 516 parcela i 140 vozila.

No privatizacije Vršačkih vinograda niti tada nisu privukle pozornost tužiteljstava.