Tržište jugoistočne Europe sve je manje zanimljivo velikim svjetskim farmaceutskim kompanijama, što je vidljivo i u Bosni i Hercegovini.

Kako prenosi portal Indikator, nije nepoznato da postoje globalni problemi u proizvodnji i nabavi lijekova, no kada se tome pridodaju birokratske procedure i pogodovanje određenim lobijima te procjene velikih farmaceutskih kompanija kako im se više ne isplati poslovati u ovoj zemlji ili regiji, onda pred BiH nije pretjerano optimistično vrijeme.

Bosnu i Hercegovinu, ali i regiju, posljednjih su godina napustile neke od najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija. Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva tvrde kako je to rezultat isključivo njihovih procjena.

Pacijenti nisu ugroženi
“Svjetske kompanije kao što su Glaxo, Sanofi, AstraZeneca jesu mijenjale politiku svog poslovanja i prisutnosti na tržištima naše regije u posljednjem desetljeću. Navedeno se ne odnosi isključivo na BiH tržište, već na tržište zemalja jugoistočne Europe”, navela je u odgovoru Večernjem listu voditeljica Odjela za informiranje o lijekovima Tijana Spasojević-Došen odgovarajući na upit što je razlog njihova napuštanja tržišta Bosne i Hercegovine. Dodala je kako to neće utjecati na kvalitetu opskrbe tržišta lijekovima.

“Pacijenti zbog navedenog nisu ugroženi jer naše tržište raspolaže, za sada, dovoljnom količinom medikamenata, a značajan doprinos u tome pripada domaćoj farmaceutskoj industriji”, navela je ona.

Na upit jesu li sigurni lijekovi zamjene koje koriste građani, odgovorila je kako se radi o medikamentima posve zadovoljavajuće razine. “Generici koje je odobrila naša agencija zadovoljavaju europske standarde za kvalitetu, učinkovitost i sigurnost te prolaze istu ocjenu i provjeru kod naše agencije, kao i originalni lijekovi”, navela je Spasojević-Došen.

Bosna i Hercegovina je malo tržište, a unutar zemlje, unatoč postojanju jedinstvene Agencije za lijekove, velike farmaceutske kompanije moraju se brinuti oko pakiranja, ovisno u kojem entitetu prodaju medikamente.

No, prije toga, za uvođenje bilo kojega lijeka na tržište potrebno je proći najmanje jednogodišnju proceduru koju provode nadležni laboratoriji u BiH koji imaju potrebne stručne referencije.

No, takvo što je suvišno, osim tek stalnih provjera lijekova koji se uvoze kako bi se potvrdila njihova kakvoća. Naime, vodeći se primjerom susjednih zemalja, kao što je primjerice Crna Gora, koja automatski priznaje i uvodi na tržište medikamente za koje je odobrenje dala Europska medicinska agencija (EMA), tako bi i za kupce iz BiH bila jednostavnija protočnost, posebno lijekova nove generacije.

Takvo što zasigurno bi pozdravile velike farmaceutske kompanije koje se ne žele zamarati složenim procedurama, koje su u suštini nepotrebne. Uz Crnu Goru, takvu praksu ima još nekoliko zemalja koje nisu članice Europske unije te na taj način olakšavaju procedure.

Pomalo je i čudno da lijekove za koje su odobrenje dali EMA, američki FDA ili pak švicarske ili japanske agencije koje proizvode najviše lijekova preispituju laboratoriji u BiH.

Politikantske optužbe
Dodatne probleme velikim stranim farmaceutskim kompanijama predstavljaju i potezi tamošnjih vlasti koje ih skidaju s popisa esencijalnih lijekova zamjenjujući ih drugim, generičkim lijekovima. Iako nisu skinuti lijekovi koji se koriste kod najtežih bolesnika, u posljednje je vrijeme sve učestalija nestašica citostatika potrebnih za liječenje onkoloških pacijenata.

U međuvremenu su politikantski započele međusobne optužbe tko je za to krivac kako bi se prikrile druge afere koje također potresaju BiH. Situacija posebno zabrinjava kad na tržištu nedostaje generičkih lijekova, koji su temelj zdravstvenog sustava.

Njih se troši najviše, a oni su još uvijek najjeftiniji. Čak i unatoč tome što je i u farmaceutskoj industriji došlo do rasta cijena. Posebno su “problematični” antibiotici, za čiju je proizvodnju potrebna velika količina energije.