Zbog rata u Ukrajini, energenti, stočna hrana i umjetno gnojivo sve su skuplji, sjetva je sve siromašnija, a srpsku poljoprivredu je u ovoj godini dodatno ugrozila ekstremna suša. Ali kretanja u posljednjem desetljeću pokazuju da problemi u srpskoj poljoprivredi ne počinju od ove godine.

Izvještaj Republičkog zavoda za statistiku o kretanjima u poljoprivrednoj proizvodnji tijekom prethodnog desetljeća pokazuje da i bez prepucavanja globalnih sila i povijesne suše, prinosi u srpskoj poljoprivredi skloni su velikim oscilacijama jer gotovo isključivo ovise od trenutnih vremenskih usvjeta. Analiza pokazuje i da je unatoč rastu vrijednosti izvoza posljednjih godina, većina drugih pokazatelja u padu. To je slučaj i sa obujmom poljoprivredne proizvodnje, koja sa udjelom od preko 97% u strukturi tamošnje poljoprivrede uvjerljivo dominira nad uslugama.

Tijekom posljednjih deset godina, proizvodnja je porasla za 0,6 posto u 2011. godini, naredne se srušila za preko 17%, a potom porasla za rekordnih 21,6% u 2013. godini. Od tada se proizvodi sve manje, pa je rast u pandemijskoj 2020. iznosio samo 2,1%, ali su rezultati bili još lošiji u 2021. godini kada je proizvodnja pala za 6,7%.

U izvješću se navodi da su ovakva kretanja prije svega posljedica velikih oscilacija u biljnoj proizvodnji koja čini najveći dio poljoprivrednih proizvoda. To potvrđuje i podatak da je ta vrsta proizvodnje bila rekordna upravo 2013., s rastom od skoro 33%, dok je u 2020. povećana za samo četiri posto, a u 2021. je zabilježen pad od skoro 7%.

Promatrano prema ostvarenoj vrijednosti, prošle godine su najveći udjel imale žitarice koje su činile gotovo dvije petine ukupne vrijednosti, voćna proizvodnja činila je petinu, a slijede proizvodnja industrijskog bilja (16,4%) i vina (9,4%). Prethodne godine je u usporedbi s godinom ranije u Srbiji zasijano više pšenice, raži, kukuruza, šećerne repe i soje, a manje ječma, uljane repice i suncokreta.

U odnosu na desetogodišnji prosjek, zasijane površine pod pšenicom povećane su za 5%, kukuruza za 3%, suncokreta za 4,8%, a soje za skoro 29%. I pored toga što je ukupna biljna proizvodnja zabilježila veliki pad u 2021. godini, uvećala je svoje udjele na račun stočarstva, dostigavši udjel od 75% u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Stočarska proizvodnja je tijekom zadnjih deset godina dostigla najveći rast od preko 10% u 2015. godini, ali je u 2020. pala za 2,2%, a 2021. je bila manja za 6,5%.

Prošle godine je smanjen i obim izvoza za skoro 11%, ali je vrijednost izvezenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bila veća skoro za petinu, prije svega zbog poskupljenja hrane na svjetskom tržištu. Vrijednost izvoza je prema podacima Privredne komore Srbije dostigla 4,2 milijarde eura, odnos petinu ukupnog izvoza, dok je suficit povećan za 15,3%, na 1,8 milijardi eura.