Vlada Crne Gore raspisala je natječaj za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju ugljena u selu Mataruge, pokraj Pljevlja, ali mještani su pokrenuli potpisivanje peticije protiv te namjere. Kako se navodi u priopćenju stanovnika Mataruga, vađenjem ugljena prije svega bi se otvorili brojni ekološki problemi, a mnoga kućanstva morala bi se iseliti.

Mještani ističu da se u slučaju otvaranja rudničkih kopova na tom području više ne bi mogao razvijati seoski turizam, a bila bi zaustavljena i poljoprivredna proizvodnja, piše list Dan, prenosi eKapija.

“Poljoprivredna proizvodnja bi nestala i stanovništvo koje tu živi, ili živi u gradu a na selu obrađuje imanje, odustalo bi od daljnjih aktivnosti.

Isparavanja iz teških rudničkih strojeva i rude negativno bi utjecala na okoliš”, objašnjavaju stanovnici Mataruga i ističu da je prethodnih godina ostvaren napredak u razvoju seoskog turizma, te da bi otvaranje rudnika cijeli proces zaustavilo.

“Potencijal za seoski turizam, koji je nedavno otvoren izgradnjom vidikovca Meandri Ćehotine, bio bi ugrožen i nestao bi.

Zbog svih navedenih razloga i mnogih drugih, potpisnici ove peticije žele skrenuti pažnju nadležnim tijelima da pokušaju pronaći drugu alternativu i da odustanu od otvaranja rudničkog kopa u selu Mataruge”, navodi se u priopćenju stanovnika.

Ugrožena rijeka Ćehotina
Protiv eksploatacije ugljena u Matarugama su i ekolozi koji tvrde da bi otvaranje rudnika ugrozilo gornji tijek rijeke Ćehotine i vodoopskrbu Pljevalja.

“Planiranim otvaranjem rudnika ugljena u selu Mataruge zatvara se priča o ruralnom razvoju ovoga područja. Otilovićko jezero koristi se za vodoopskrbu građana Pljevalja, a otpadne vode iz rudnika ne bi mogle otići nigdje osim u Ćehotinu ili jezero”, kaže Vaso Knežević, predsjednik Sportsko-ribolovnog kluba Lipljen.

Prema njegovim riječima, na tom području dosta se uradilo na promociji održivih projekata i sada to ne treba uništavati. “Pa zar i taj tračak nade da se nešto u Pljevljima razvija, a da nije eksploatacija sirovina na neodrživ i po okoliš štetan način, treba ugasiti”, pita Knežević.

Selo Mataruge udaljeno je od Pljevalja oko 20 kilometara. Poslednjih godina život se u tom crnogorskom selu djelimično obnovio i sve je više onih koji žive u Pljevljima, a u Matarugama obnavljaju obiteljske kuće i imanja. Selo Mataruge se nalazi na cestovnom pravcu Pljevlja – Bijelo Polje i raspolaže velikim obradivim površinama.

Neki žele otkup imovine
Osim Matarugama, opasnost od širenja rudničkih kopova prijeti i selima Maoče, Otilovići, Vrulja, Glisnica, a vađenjem ugljena u dobroj mjeri već su uništena sela u Pljevaljskom polju. I dok velik broj stanovnika tih sela želi sačuvati svoja imanja, postoje i oni koji žele otkup imovine i eksploataciju ugljena.

Mnogi stanovnici Glisnice, Otilovića ili drugih sela raduju se vađanju ugljena u Matarugama jer bi se na taj način odgodilo uništavanje njihovih sela.

U Pljevljima posluje termoelektrana koja koristi ugljen, a čiji je rad u budućnosti ugrožen zbog nužne energetske tranzicije na obnovljive izvore energije.

O važnosti tog energetskog objekta za Crnu Goru, za kojeg je planirana ekološka obnova, govori i podatak da svi planirani novi izvori električne energije u sljedećih deset godina ne bi mogli nadomjestiti rad tog postrojenja, ako potrošnja ostane na jednakoj razini.

S druge strane, Rudnik ugljena Pljevlja, koji opskrbljuje termoelektranu, pokušava povećati proizvodnju te će sljedećih pet godina isporučivati novoj tvornici Energy Industrial Holding do 150.000 tona ugljena godišnje.

Naime, ukrajinski poduzetnik Oleksandr Petrochenko upravo u Pljevljima planira otvaranje tvornice za proizvodnju briketa i peleta od ugljena. Ukrajinac i Milan Lekić, direktor Rudnika ugljena Pljevlja, potpisali su prije nekoliko dana ugovor o prodaji ugljena.

Nakon što je izabran prostor za pokretanje tvornice briketa i peleta u Pljevljima, odlučeno da je da se krene u realizaciju te značajne investicije.

Oleksandr Petrochenko će se sastati i s predstavnicima Općine Pljevlja i zatražiti olakšice koje su u zakonskoj nadležnosti lokalne samouprave.