Dotok plina iz Azerbajdžana u Srbiju je obustavljen, a nije poznato do kada će trajati takva situacija, poručio je u subotu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

“Dobili smo informaciju od Azerbajdžana da zbog više sile, problema koje imaju, od danas ne možemo više računati na 1,7 milijuna kubnih metara plina koji je dolazio svakog dana u našu zemlju”, kazao je Vučić dodavši da će Srbija od nedjelje trošiti rezerve plina te je dodao da se nada da će u roku od mjesec ili dva biti ponovno uspostavljena isporuka plina.

Prekid i u Bugarskoj
U nedjelju je, pak, najednom reterirao rekavši da su mu iz Azerbajdžana javili da do prekida dostave neće doći. Srbija, koja godišnje troši više od 3 milijarde kubnih metara plina, potpisala je 2023. ugovor s Azerbajdžanom o kupnji 400 milijuna kubnih metara prirodnog plina godišnje počevši od 2024. godine. Ostatak plina u Srbiju dolazi iz Rusije.

Najava obustave isporuke iz Azerbejdžana u razdoblju od 7. do 11. siječnja stigla je i u Bugarsku. Prekid se dogodio nakon što je azerbajdžanska podružnica BP-a u petak objavila da je obustavila rad platforme Shah Deniz Alfa (SDA) nakon otkrivanja tehničkog problema na podmorskom izvoznom plinovodu za plinski kondenzat.

I bez neizvjesnosti s plinom, Srbija ima dovoljno briga jer je u petak SAD uveo sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog većinskog ruskog vlasništva, a rok za promjenu vlasničke strukture je 45 dana. Prema službenim podacima Gazprom Njeft i Gazprom imaju 56,15% vlasništva, dok je 29,87% u vlasništvu države Srbije.

Vučić traži duži rok
Beograd je prošlog tjedna posjetio zamjenik američkog državnog tajnika za upravljanje i resurse Richard R. Verma i jasno poručio da je NIS najprofitabilnija tvrtka u Srbiji, ali da “taj profit odlazi iz zemlje, a Rusija njime financira brutalnu agresiju na Ukrajinu”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zatražio je duži rok za primjenu američkih sankcija NIS, odnosno od 10 do 20 dana pomaka.