Više od deset godina prošlo je od kada je vlast u Republici Srpskoj najavila milijunsko ulaganje i izgradnju turističkog centra Klekovača, a sada ponovno oživljava taj projekt.

Odluka o izradi zonskih planova urbanih zona područja posebne namjene Klekovača objavljena je u Službenom glasniku i stupa na snagu ovog tjedna, javlja portal Capital.ba.

Odlukom je utvrđeno da se izrade tri zonska plana urbanih područja na Klekovači i to po skraćenom postupku.

Imaju samo jednog radnika

“Urbane zone su Kozila, Amfiteatar i Planinsko selo. Planovi za te zone donose se za plansko razdoblje od deset godina“, navedeno je u odluci. Najveća urbana zona bit će Kozila, koja će se prostirati na površini od 383,63 hektara, dok će manju površinu pokrivati zona Amfiteatar (39,27 hektara) i zona Planinsko selo (38,65 hektara).

Sve tri urbane zone su na području općine Petrovac. U odluci se navodi da zonski planovi urbanih zona trebaju biti izrađeni u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima i da se posebna pozornost mora posvetiti javnom interesu.

Nositelj pripreme planova je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, a nakon javnih rasprava planovi će biti upućeni Narodnoj skupštini RS na usvajanje.

Turistički centar Klekovača najavljen je prije više od desetljeća, u izbornoj 2010. godini. Rečeno je da će imati deset hotela, skijaške staze dužine 80 kilometra, 13 žičara i ski – liftova te mogućnost istovremenog prijevoza 10.000 skijaša.

Tada je vlada Republike Srpske dala suglasnost na zaključivanje okvirnog sporazuma o razvoju i izgradnji ski – centra na području planine Klekovača, vrijednog oko 660 milijuna maraka (oko 337 mil. eura). Prema sporazumu, već krajem 2016. godine niz Klekovaču su se trebali spustiti prvi skijaši.

No skijaši još nisu dočekali uređene staze, a tvrtka Gb Immo iz Banja Luke, kojoj je 2013. godine na 30 godina dodijeljena koncesija za izgradnju i korištenje TC Klekovača, loše je poslovala sve prethodne godine. Ta tvrtka je u minusu od 2014. godine, često im se blokiraju računi, a lani su godinu završili s gubitkom od 62.230 KM (oko 31,8 tisuća eura) te imaju jednog registriranog radnika.

Nije to jedini propali megalomanski projekt u Republici Srpskoj. Trebinje Resort, tzv. hercegovački Las Vegas, romanijski Sokolov grad i Eko – zona Korićani samo su neki od vrlo skupih projekata koji se nisu ostvarili, a najavljivani su najčešće pred izbore.

Tvrtke bez kapitala i referenci

Projekte koji će biti raj za turiste, buduće top svjetske destinacije i omiljena mjesta zaljubljenika u čistu prirodu i aktivan odmor obično su inicirale domaće tvrtke bez kapitala i referenci, dok ih je vlast nesebično podržavala, kao dokaz da je Republika Srpska neodoljiva investitorima, objašnjava Capital.ba.

Kao potencijalni ulagači u te projekate, koji su trebali preporoditi Republiku Srpsku i značajno pridonijeti društveno – ekonomskom razvoju regija u kojoj se realizuju, pojavljivale su se kineske, turske, slovenske, njemačke i druge kompanije i konzorciji, te Emir Kusturica, poznati redatelj i idejni tvorac Andrićgrada.

Ukupna vrijednost samo četiri navedena projekta planirana u RS veća je od 13 milijardi KM (oko 6,6 mlrd. eura), što je vrijednost četiri godišnja proračuna Republike Srpske, a tako skupe pojedinačne projekte nisu realizirale niti daleko bogatije zemlje i investitori.