Međunarodni monetarni fond (MMF) uzeo je mjeru Crnoj Gori, ustvrdivši da će njeno gospodarstvo ove godine pasti 12 posto.

To bi značilo, sudeći po iznesenom u MMF-ovoj analizi Dug i težak uspon, posvećenoj situaciji u svjetskom gospodarstvu, da će najmanja država regije imati najveće potonuće. Hrvatska će, prema toj analizi, imati pad od od devet posto, Albanija i Kosovo od po 7,5, Bosna i Hercegovina od 6,5%, Sjeverna Makedonija 5,4, te Srbija na začelju s minusom BDP-a od 2,5%.

Crna Gora je i na razini cijele Europe visokorangirana, druga je, tik iza Španjolska kojoj je predviđen pad od 12,1%.

MMF-ova ocjena gotovo se poklapa nedavnim procjenama Svjetske banke, koja je navela da očekuje pad crnogorskog BDP-a od 12,4 posto. Sve to, pak, ukazuje na činjenicu da je, upozoravaju Vijesti, “crnogorska vlada u lipnju značajno omanula kad je prognozirala pad za samo 6,8 posto”.

Nagodinu spori oporavak

MMF je u travnju iznio prognozu o devetpostotnom padu, što je sad itekako premašeno. Fond, doduše, nije iznio očekivanja o rastu javnog duga, to tek treba biti objavljeno, ali je Svjetska banka ranije prognozirala da će do kraja godine javni dug CG doseći 93 posto BDP-a. Sam bruto društveni proizvode Crne Gore u 2019. je bio “težak” 4,9 milijardi eura.

“Prema ovoj procjeni MMF-a, pao bi na 4,3 milijarde eura. Sadašnji javni dug je oko 3,7 milijardi eura, što znači da uz ovakav pad i dodatna zaduženja za isplatu tekućih rashoda do kraja godine prelazi 90 posto BDP-a”, računaju Vijesti. Što se tiče iduće godine, MMF smatra da će rast crnogorske ekonomije biti 5,5 posto, a u 2025. tek tri posto.

“Oporavak će, prema tome, ići mnogo sporije i bit će potrebne godine da bi se gospodarstvo vratilo na razine iz 2019. godine”, piše podgorički dnevnik. Ove godine stručnjaci Međunarodnoga monetarnog fonda očekuju da će se u Crnoj Gori dogoditi deflacija, tj. potrošačke cijene past će za 0,4 posto.

Nije puno, usporedi li se opet sa susjednim zemljama – deflaciju će imati i Bosna i Hercegovina od 0,8 posto.

Kod ostalih će cijene rasti, s inflacijom od jedan posto u Sjevernoj Makedoniji, preko Albanije s 1,2, Kosova s 1,5 posto do Srbije gdje bi mogla iznositi 1,6 posto. U Crnoj Gori, analizirao je MMF, deficit tekućega računa u 2020. bit će 14,2 posto. Nešto je to manje nego proteklih godina jer je 2019. iznosio 15,2, godinu ranije 17 posto, a 2017. – 16,1 posto.

‘Treba nam Marshallov plan’

“Crnoj Gori treba Marshallov plan”, ili još konkretnije, kompleksno restruktiriranje države, prvo političko koje je otpočelo, zatim socijalno, pa ekonomsko restrukturiranje koje će doći kao krajnji rezultat kvaliteta prethodna dva procesa”, kazao je nedavno za Vijesti Anđeljko Lojpur, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici.