Stanje s pandemijom koronavirusa i restriktivnim mjerama više je pogodila mostarski nego druge aerodrome u Bosni i Hercegovini, jer je to sezonska zračna luka koja je gotovo isključivo bila ovisna o turistima koji gravitiraju prema području Hercegovine, kaže Ivan Ljubić, direktor Zračne luke Mostar. Tako je od siječnja do kolovoza ove godine Zračna luka Mostar prevezla samo 516 putnika.

Prema njegovim riječima za agenciju Fena, Hercegovina nije gusto naseljena kako bi aerodrom imao koristi samo od domaćih putnika. Potencijalni broj takvih putnika nedovoljan je za zračne prijevoznike da bi uspostavili redovne linija bez subvenciranja. S druge strane, globalna zdravstvena kriza zaustavila je čarter letove s hodočasnicima koji posjećuju Međugorje.

Najvažnije zemlje Poljska i Italija

Iako se slaže da se aerodrom ne može oslanjati samo na turiste, Ljubić kaže kako je prvi korak za oporavak poslovanja oživljavanje dosadašnjeg tržišta, a to je prije svega vjerski i individualni turizam, odnosno čarter letovi i redovne linije za iseljenike.

“Najveći broj putnika u mostarskoj zračnoj luci bili su upravo hodočasnici”, kaže Ljubić i dodaje kako su u proteklom razdoblju intenzivirani razgovori s crkvenim predstavnicima o mogućoj suradnji u organizaciji hodočasničkih dolazaka preko Zračne luke Mostar. Dogovoreno je otvaranje prema tržištu Poljske, ali i Italije, iz koje u Međugorje dolazi najveći broj hodočasnika. Kada je riječ o vjerskom turizmu, mostarski aerodrom zainteresiran je i za letove iz Španjolske, Irske, Njemačke, Jordana i Libanona.

“U suradnji s turoperatorima radimo na izradi projekata kojim ciljamo na oko 35.000 putnika za sljedeću sezonu te očekujemo pomoć vlasti za sufinanciranje jednog ili više zračnih prijevoznika koji bi obavljali taj posao”, kaže direktor mostarskog aerodroma.

Produljenje uzletno-sletne staze

Ljubić najavljuje i promjene u poslovanju tvrtke, reorganizaciju, investicije u prometnu infrastrukturu, aktivnosti vezane za povećanje drugih prihoda i djelovanje menadžmenta kako bi se poboljšala kvaliteta usluga.

“Vezano uz skoru izgradnju autoceste koja će prolaziti pokraj zračne luke razmatramo idejna rješenja za proširenje odnosno produljenje uzletno-sletne staze za oko 300 metara, što bi omogućilo i uspostavu cargo prometa, gdje nam na ruku ide i teretna željeznička postaja udaljena samo dva kilometra od Zračne luke Mostar. Time bismo povećali obujam usluga koje ćemo moći nuditi poslovnim partnerima i tvrtkama”, kaže Ljubić.

Usto, Ljubić ističe da mostarski aerodrom treba osposobiti da postane alternativa aerodromima u Sarajevu i Tuzli, na koje često zbog magle i snijega zrakoplovi ne mogu slijetati.

“Mostarsku zračnu luku treba osposobiti i da postane baza za gašenje požara, jer prema postojećim studijama najbolje je pozicionirana zračna luka za zračne traktore koji bi mogli uspješno djelovati u BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori, pa bi se i za to mogla lakše osigurati sredstva iz međunarodnih financijskih institucija”, kaže Ljubić.