Ekonomski program srbijanske vlade ima za cilj održati pozitivan zamah, a vlasti treba pohvaliti što se striktno pridržavaju utvrđenih fiskalnih pravila za indeksiranje plaća u javnom sektoru i mirovina, rekao je Lev Ratnovski, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Srbiji.

Dodao je da je ključno da ove odluke o indeksiranju budu izolirane od političkih pritisaka i vođene isključivo onim što je srednjoročno ekonomski održivo.

Govoreći o tome koji su ključni makroekonomski prioriteti koje je MMF odredio za Srbiju u 2025. i narednim godinama u toku primene trogodišnjeg Instrumenta za koordinaciju politika (PCI), on je u intervjuu za “Politiku” rekao da je Srbija lider u Europi u smislu rasta, s očekivanom stopom od oko četiri posto ove godine i višom 2025. godine.

Trogodišnji sporazum
“Nezaposlenost je na povijesno najnižoj razini, a realni prihodi rastu. Investicijski kreditni rejting koji je Srbiji nedavno dodijelio S&P odražava ove snažne makroekonomske rezultate i trebao bi imati pozitivan učinak na izravna strana i šira ulaganja”, rekao je.

Istaknuo je da je program usklađen s MMF-om na temelju trogodišnjeg PCI sporazuma koji obuhvaća razdoblje od 2025. do 2027. godine, a odobrio ga je Izvršni odbor MMF-a 9. prosinca.

“PCI je instrument koji ne predviđa korištenje financijskih sredstava i namijenjen je podršci snažnim i koordiniranim ekonomskim politikama. Glavni prioritet unutar PCI instrumenta je fiskalna disciplina. Vlasti su preuzele dvije važne obveze. Prvo, ograničit će fiskalni deficit na tri posto BDP-a u sljedeće tri godine, strogo će se pridržavati posebnih fiskalnih pravila o mirovinama i plaćama u javnom sektoru”, istaknuo je Ratnovski.

Kada je riječ o ključnim ekonomskim rizicima za Srbiju u okviru PCI instrumenta, naveo je da će zemlja morati držati pod kontrolom nove rashode na domaćem planu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

“Na temelju dogovorenog limita deficita od tri posto, veća potrošnja na pojedinim stavkama značit će manju potrošnju na drugim stavkama. Na međunarodnoj razini gospodarski rast u EU, glavnom izvoznom partneru Srbije, i dalje je slab. Usporavanje u Europi značilo bi manji rast u Srbiji”, ocijenio je on.

O učincima projekata Expo i “Skok u budućnost” na šire gospodarstvo rekao je da će u kratkom roku rast biti veći i izgradit će se prijeko potrebna infrastruktura.

Istaknuo je da visoke javne investicije također mogu pridonijeti povećanju troškova gradnje i manjku radne snage na tržištu rada, kao i povećanju izvoza.

Strukturne reforme
Komentirajući odluku da se od ove godine mirovine usklađuju u prosincu, umjesto u siječnju, Ratnovski je rekao da će na taj način umirovljenici dobiti veće iznose tijekom blagdana te da MMF podržava tu inicijativu.

Ocijenio je da je dobivanje kreditnog investicijskog rejtinga povijesno postignuće za Srbiju koje pokazuje da se snažna makroekonomska politika i strukturne reforme u Srbiji isplate.

“Zahvaljujući rejtingu, Srbija se može zaduživati ​​ili refinancirati po atraktivnijim uvjetima na međunarodnim tržištima. Taj državni rejting pomaže i privatnim tvrtkama. Nedavno izdanje međunarodnih obveznica nacionalnog telekomunikacijskog operatera pozitivan je znak”, rekao je.