Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić katapultiran je u središte političke pozornosti zahvaljujući apetitima Europske unije, posebice Njemačke, za sirovinama potrebnima za izradu električnih vozila.

Njemački kancelar Olaf Scholz planira u petak otputovati u iznenadni posjet Beogradu kako bi prisustvovao potpisivanju sporazuma o suradnji između EU-a i Srbije o uvozu minerala, uključujući litij, koji su ključni za digitalnu i zelenu tranziciju EU-a, potvrdilo je za Politico troje ljudi upoznatih s pripremama putovanja.

Izašao iz izolacije
Vučić je ranije bio uglavnom izoliran među europskim čelnicima zbog svojih koketiranja s Rusijom i Kinom, napetosti s Kosovom i optužbi za izbornu prijevaru. Njemačka, kao najveći proizvođač automobila u EU, ima veliki interes u osiguravanju litija, osobito unutar Europe kako bi smanjila ovisnost o Kini.

Ipak, neobično je da Scholz ide na ovakav izlet u tako kratkom roku. Iz njegovog ureda odbili su komentirati nagađanja. Vlada Srbije objavila je da će ponovno pokrenuti radove na kontroverznom projektu iskopavanja litija na zapadu zemlje, nakon prošlotjedne presude ustavnog suda kojom je poništeno prethodno otkazivanje rudarske operacije. Očekuje se da će potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič sudjelovati u ceremoniji potpisivanja ugovora.

Prethodna vlada je prije više od dvije godine zaustavila projekt i poništila licence dodijeljene britansko-australskom rudarskom divu Rio Tinto nakon masovnih prosvjeda.

No, Vlada Srbije usvojila je ovih dana Uredbu o sprovođenju Uredbe o utvrđivanju prostornog plana područja posebne namjene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala jadarita Jadar. Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestala je djelovati Uredba o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namjene za provedbu zahvata eksploatacije i prerade minerala jadarita, koja je prethodno ukinuta Odlukom Vlade, ponovno će se primjenjivati.

“Radi provedbe odluke Ustavnog suda, osiguranja mogućnosti daljnje primjene Uredbe i dovršetka započetih postupaka na ustavan i zakonit način, Vlada donošenjem Uredbe poduzima mjere za vraćanje u radnu snagu pravnog poretka u stanje u kojem je bila prije donošenja Uredbe kojom je proglašena neustavnom”, stoji u priopćenju Vlade.

Za razliku od prosvjeda od prije dvije godine, prosvjedi ispred Ustavnog suda za sada nisu utjecali na nove odluke državnih tijela u Srbiji. Najveće rezerve rude litija u Europi nalaze se u Austriji i Francuskoj, navodi se u studiji projekta Frame. Osim u ove dvije zemlje, veće zalihe nalaze se u Češkoj i Španjolskoj, objavila je N1 televizija.

Prema ovoj karti, Srbija spada u zemlje s malim i srednjim potencijalom, a najveće nalazište nije u regiji Loznice i Jadra, već na istoku zemlje, u regiji Bora i Majdanpeka. Potencijal zaustavljenog projekta “Jadar”, barem što se tiče litija, daleko je manji od proklamiranog.

Podsjetimo, govorilo se da je u Srbiji 10 posto svjetskih rezervi, što se pokazalo netočnim. Prema najavama kompanije Rio Tinto o kojima je Danas ranije pisao, godišnji doprinos BDP-u od Projekta Jadar bio bi oko 695 milijuna eura.

Krupni kapital
Također, prema procjeni, bilo bi otvoreno skoro 5.000 radnih mjesta. Ključan će ipak biti interes međunarodnog krupnog kapitala u rudarstvu i energetici.

“Međunarodni kapital, bilo da je kineski, azijski, europski, atlantski – nastoji kupiti što više rude, pa makar ona bila nižeg postotka čistoće, samo da je ne kupi konkurencija. Poslije ga mogu miješati s kvalitetnijom rudom i tako prodavati”, zaključuje geolog Branislav Božović.

U Europi trenutno postoji, u različitim fazama razvoja, više od 15 projekata koji se tiču ​​eksploatacije litija u više od deset zemalja, piše Demostat.