Tri kompanije poznate još iz bivše države još uvijek čekaju na privatizaciju

Autor: Poslovni dnevnik , 10. siječanj 2022. u 14:30
Lasta nije prodana 2020 i 2021. godine zbog utjecaja pandemije koronavirusa na sektor prometa/Pixabay

Govoreći o privatizaciji vodoprivrednih poduzeća, državni tajnik je rekao da se na zahtjev Ministarstva poljoprivrede odustalo od četiri već objavljena poziva za prodaju tvrtki u Banatu.

U Srbiji je tijekom 2021. godine objavljeno deset javnih poziva za privatizaciju, od kojih se devet odnosilo na prodaju kapitala, a jedan na strateško partnerstvo, a novog vlasnika dobilo je šest kompanija, rekao je Tanjugu Dragan Stevanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.

Prema njegovim riječima, prodani su, ili će njihova prodaja završiti ovih dana, somborski Severtrans, Jadran iz Gajdobre, Minel Koncern, Institut Jaroslav Černi i Krušik plastika iz Osečine, a Petrohemija je privatizirana kroz model strateškog partnerstva s NIS-om.

Na pitanje o planovima za privatizaciju u 2022. godini, Stevanović je rekao da za strateško partnerstvo potencijal možda imaju Simpo i Yumco.

“Za ostale kompanije vjerujemo da će se moći privatizirati kroz model prodaje kapitala”, dodao je Stevanović.

Kao državne kompanije koje mogu biti zanimljive za privatizaciju, on navodi tvrtke Jugoslavensko riječno brodarstvo, Ivan Milutinović – PIM i Rudnik ugljena Kovin.

“Najveći zalogaj je kompanija Lasta čiji postupak privatizaciji nije realiziran 2020. i 2021. godine zbog utjecaja pandemije koronavirusa na sektor prometa”, objasnio je Stevanović.

Govoreći o privatizaciji vodoprivrednih poduzeća, državni tajnik je rekao da se na zahtjev Ministarstva poljoprivrede odustalo od četiri već objavljena poziva za prodaju tvrtki u Banatu.

Naime, započeo je postupak da se od 14 ili 15 vodoprivrednih poduzeća napravi samo četiri koja će teritorijalno i organizacijski biti učinkovita, i zdravija.

“Vrijeme će pokazati postoji li potreba za privatizacijom te četiri tvrtke koje će sada biti malo veće i značajnije, te imati više obveza, ali i više mogućnosti da investiraju u sebe, kako bi vodne tokove i sve objekte na vodi mogli održavati da se možemo obraniti od poplava”, istaknuo je državni tajnik Stevanović.

Komentirajte prvi

New Report

Close