Kragujevac bi, prema najavama lokalne vlasti, mogao biti prvi grad u Srbiji koji će do kraja godine ugasiti kotlovnice na ugljen.

U Energetici, gradskom postrojenju za proizvodnju toplinske energije, koja još uvijek koristi ugljen kao glavno gorivo, bit će ugašeni stari kotlovi i postavit će se novi koji će biti priključeni na plin, piše Radio Slobodna Europa.

Bit će instalirano šest novih kotlova ukupne snage 120 megavata, što je dovoljno za opskrbu oko 22.000 potrošača toplinskom energijom.

“Ukupna vrijednost projekta je 12,5 milijuna eura, a financirat će se iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj, čiji su konzultanti izradili studiju opravdanosti”, rekao je Vladimir Maksimović, član Gradskog vijeća Kragujevca zadužen za komunalnu djelatnost.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo za zaštitu okoliša, raspisat će natječaj za nabavu opreme. Cijeli posao mora biti završen najkasnije do 1. studenoga 2021. godine, odnosno do početka nove sezone grijanja.

Zrak je najgori zimi

Energetika je jedan od većih zagađivača zraka u Srbiji, i već desetljećima truje Kragujevčane velikim količinama ugljikovog dioksida, dušikovih oksida i čestica koje izbacuje iz dimnjaka za vrijeme sagorijevanja oko 750.000 tona ugljena, koliko se prosječno potroši po sezoni. Veliki ekološki problem je i 25.000 tona pepela i šljake koji nastanu sagorijevanjem ugljena.

Kragujevac je na vrhu popisa gradova u Srbiji s najprljavijim zrakom, a taj je problem posebno izražen zimi, kada Energetika radi punom snagom.

Prema riječima Vladimir Maksimović, plinofikacija će osigurati potpuni financijski i poslovni oporavak Energetike.

“Poznato je da je tvrtka u jednom trenutku imala dug od 144 milijuna eura koji je sada smanjen na 93 milijuna eura. Energetika sada ulazi u unaprijed pripremljen plan reorganizacije kroz koji će riješiti i te dugove”, rekao je Maksimović.

Andreja Ilić, direktor Energetike, kaže da će pozitivni učinci ugradnje novih kotlova, koji će koristiti plin, biti višestruki i dugoročni.

“Najveći i najznačajniji benefit za građane bit će smanjenje ukupne emisije štetnih tvari, koje će prema procjenama stručnjaka u Kragujevcu iznositi čak 70 posto, a to će pozitivno utjecati i na ukupno onečišćenje u Srbiji”, rekao je Ilić.

Velika potrošnja struje

On je naveo da sadašnje postrojenje, čiji su prvi kotlovi montirani još 1961. godine, zbog zastarjelog tehnološkog koncepta ima visok stupanj potrošnje električne energije, što dodatno negativno utječe na okoliš i povećava troškove.

“Primjenom najsuvremenije tehnologije i promjenom energenta grijanje će biti kvalitetnije, s manjim potencijalnim rizicima, i postići će se izuzetno smanjenje emisije štetnih tvari”, objasnio je Ilić.

No prema riječima Mirka Popovića, programskog direktora instituta za obnovljivu energiju i okoliš RERI, manji gradovi koji su također imali problema s onečišćenjem zraka, kao što su Šabac, Pirot, Priboj i još neki, već su prebacili dio energetskih postrojenja na obnovljive izvore, odnosno na biomasu, i to se isplatilo ekološki i ekonomski. “Verujem da bi i Kragujevac mogao pokušati barem jedan dio kapaciteta prebaciti na obnovljive izvore”, kaže Popović.