Ideju SAD-a o normalizaciji ekonomskih odnosa Srbije i Kosova poduzetnici vide kao značajan korak prema poboljšanju poslovne suradnje. Dok se poduzetnici iz Srbije nadaju većem izvozu, oni s Kosova očekuju, prije svega, uklanjanje administrativnih barijera za plasman kosovske robe, piše Radio Slobodna Europa (RSE). Zoran Drakulić, vlasnik Point Grupe, srpskog lidera u proizvodnji peleta i predsjednik Poslovnog kluba Privrednik, rekao je da posebno ohrabruje otvaranje ureda američke Međunarodne razvojne financijske korporacije DFC u Beogradu. “To je vrlo značajno jer vidimo da se inzistira na razvoju malih i srednjih tvrtki. Taj je sektor bio dosta zapostavljen i drago mi je što je došao u prvi plan“, kaže Drakulić.

Kosovo ukinulo pristojbe

On dodaje da je najava normalizacije gospodarskih odnosa dobra vijest za njegovu kompaniju koja je na Kosovo izvozila 12 posto proizvodnje. “Nakon izvoza nekoliko desetaka tisuća tona peleta na Kosovo, kada su uvedene kosovske sankcije pali smo na nulu. Za našu kompaniju kosovsko tržište je značajno jer oni ne proizvode pelete. Puno nam znači ponovno otvaranje i što ćemo opet tamo izvoziti”, objašnjava Drakulić.

Vlada Kosova ukinula je u travnju pristojbe od 100 posto na uvoz proizvoda iz Srbije i BiH koje je uvela u studenome 2018. zbog, kako je rečeno, blokade izvoza kosovskih proizvoda u Srbiju. U Beogradu je, pak, najavljeno da su u planu projekti vrijedni milijardu dolara za male i srednje tvrtke, uz sudjelovanje DFC-a. Milan Knežević, član Srpske asocijacije malih i srednjih tvrtki, rekao je da politika drži ključ gospodarstva u svojim rukama.

“Carinske barijere pojedincima i strankama omogućavaju goleme profite. Zato i ne dopuštaju da tržište bude slobodno. Poduzetnici uvijek surađuju tamo gdje imaju interesa. Međutim, normalizacija odnosa ne može se provesti ako državne politike to ne dopuštaju“, rekao je Knežević, koji je vlasnik beogradske konfekcije Modus. On je ranije izvozio na Kosovo i kaže da bi opet surađivao s tamošnjim kompanijama.

S druge strane, carinska deklaracija robe, faktura i potvrda o porijeklu neki su od dokumenata koji su kosovskim tvrtkama potrebni za izvoz u druge zemlje. Međutim, u mnogim slučajevima te dokumente na kojima piše “Republika Kosovo” nije priznavala srpska carina.

Gdje je službeni prijelaz?

Kosovski poduzetnici smatraju da će sporazum o ekonomskoj normalizaciji ukloniti te barijere. Adriatik Stavileci, glasnogovornik Carine Kosova, kaže da su srpske vlasti ometale izvoz robe s Kosova tako što nisu priznavale dokumente koje izdaje Kosovo. “Sa Srbijom smo imali više političkih nego tehničkih problema. Imali smo problema s fitosanitarnim certifikatima koji nisu bili prihvaćeni. Također i s tzv. službenim izlazima preko granice. Srpska vlast ne smatra službenim izlazom prijelaz kamiona na graničnom prijelazu Merdare, već to nazivaju unutrašnjim tranzitom i onda roba mora ići u Srbiju preko Sjeverne Makedonije“, objašnjava Stavileci.

Shaqir Palushi, vlasnik kompanije Frutex iz Suve Reke, koja proizvodi energetska i bezalkoholna pića, kaže da roba s Kosova i nije toliko poželjna u Srbiji.

“Naši proizvodi koji se izvoze u Srbiju uglavnom idu za Preševsku dolinu. U drugim dijelovima Srbije to je gotovo nemoguće zbog predrasuda potrošača, ali i trgovaca“, navodi Palushi. Prema podacima kosovske Agencije za statistiku, Kosovo je u srpnju 2020. u Srbiju izvezlo robu vrijednu od oko četiri milijuna eura, dok je uvoz iz Srbije bio oko 19 milijuna eura.