Stručnjaci iz Rusije doputovali su krajem prošlog tjedna u Beograd, kako bi utvrdili ima li Srbija kapacitete da počne s proizvodnjom i distribucijom ruskog cjepiva Sputnik V.

Međutim, još nije poznato koliko će Srbiju stajati taj projekt, piše Radio Slobodna Europa (RSE). Nenad Popović, ministar bez portfelja u vladi Srbije, zadužen za inovacije i tehnološki razvoj, na konferenciji za novinare s predstavnicima beogradskog Instituta Torlak i Aleksandrom Bocan-Harčenkom, ruskim veleposlanikom u Srbiji, rekao je da bi za puni ciklus proizvodnje trebalo od devet do deset mjeseci.

‘Imamo tehnologiju i stručnjake’

“Ocjenjujemo da za prvu fazu, koja bi uključivala transport sastojaka za proizvodnju cjepiva, punjenje bočica te pakiranje i distribuciju, u Srbiji postoje tehnološke mogućnosti. Međutim, o tome trebaju odlučiti stručnjaci”, rekao je Popović.

On je dodao da je do sada sedam europskih zemalja, među kojima su Njemačka, Austrija, Mađarska i Češka, izrazilo želju da hitno počne proizvodnja cjepiva u Srbiji. Vera Stojiljković, direktorica državnog Instituta za virusologiju, cjepiva i serume Torlak u Beogradu, izjavila je da su predstavnici tog instituta prije dva tjedna posjetili rusku tvornicu Generium, odnosno pogone za proizvodnju Sputnika V.

Kako je dodala, predstavnici Srbije uvjerili su se da je moguć transfer tehnologije i znanja iz Rusije. “Institut Torlak ima tehnologiju i stručnjake koji su spremni odgovoriti ovom ozbiljnom zadatku i nadamo se da će kolege iz Rusije imati priliku u to se uvjeriti”, rekla je Stojiljković.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, 5. veljače je izjavio da će Srbija uložiti koliko god bude trebalo da bi do kraja godine počela domaća proizvodnje ruskog cjepiva.

Za RSE je nakon konferencije za novinare neslužbeno rečeno da će se o eventualnoj cijeni koju će Srbija plaćati Rusiji za proizvodnju cjepiva tek razgovarati u budućnosti.

Na konferenciji se nije moglo niti čuti kojim tržištima bi Srbija isporučivala rusko cjepivo, koje trenutačno nije odobreno niti u jednoj državi EU osim Mađarske.

Sputnik V još uvek nije dobio odobrenje Svjetske zdravstvene organizacije niti Europske agencije za lijekove (EMA).

Najviše stiglo iz Kine

U Srbiji su osim ruskog, odobrena i cjepiva kineske kompanije Sinofarm, američko-njemačke kompanije Pfizer-BioNTech kao i cjepivo AstraZenece.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) 10. veljače odobrila je korištenje cjepiva Sputnik V za građane starije od 60 godina.

Nenad Popović je za RTS 11. veljače rekao kako je bilo nedoumica može li se rusko cjepivo primijeniti i kod građana koji spadaju u tu populaciju, ali da su predstavnici Srbije na sastanku sa stručnjacima iz ruskog Instituta Gamaleja, koji je razvio cjepivo, dobili dokumentaciju koja pokazuje da je cjepivo sigurno.

Kazahstan je krajem prošle godine počeo proizvoditi Sputnik V. Kazahstanski farmaceutski kompleks u gradu Karaganda, proizveo je probnu seriju cjepiva koje je poslano na provjeru u Institut Gamaleja.

Masovna cijepljenje u Srbiji službeno je počelo 19. siječnja.

Dosad je najviše cjepiva, oko 1,5 milijuna doza, stiglo iz Kine. Aleksandar Vučić je 9. veljače izjavio da će u Srbiju, osim 50.000 doza Sputnika V za prvo cijepljenje, koje su stigle tog dana, u sljedećih 15 dana stići još 50.000 za drugo cijepljenje.

Vučić je tom prilgodom dodao da bi 15. i 22. veljače trebalo stići ukupno 88.000 Pfiserovih cjepiva, te da je izvjesno kako će do 20. veljače u Srbiju doći između 125 i 150 tisuća doza cjepiva AstraZenece.