Banke sa sjedištem u Republici Srpskoj odobravaju skuplje kredite građanima Srpske od banaka sa sjedištem u Federaciji BiH.
Bankarskog stručnjaka pitali smo kako je to moguće, a gospodarstvenike koliko im je to otegotna okolnost uz sve ostale ogromne probleme s kojima se suočavaju, piše Fena.
Nastavak trenda
Inače, prije nekoliko dana objavljena je vijest da banke sa sjedištem u Federaciji BiH daju jeftinije kredite građanima, privredi i državnim institucijama u Republici Srpskoj od banaka sa sjedištem u Srpskoj. Nažalost, ovaj loš trend za sve stanovnike Republike Srpske traje već nekoliko godina.
Podsjećamo, prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, ovo je trend koji se nastavlja i nakon što su prije dvije godine sve banke povećale kamate zbog povećanja EURIBOR-a. Tako u ovom podatku stoji da banke sa sjedištem u Republici Srpskoj građanima u Srpskoj nude stambene kredite po prosječnoj efektivnoj stopi od 5,04 posto, dok krediti banaka sa sjedištem u FBiH imaju prosječnu efektivnu kamatnu stopu od 4,36 posto.
“Prosječna kamatna stopa za dugoročne kredite privredi organizacijskih dijelova banaka iz FBiH u RS-u iznosi 4,30 posto, a za banke sa sjedištem u RS-u 6,64 posto”, stoji u podacima Agencije, prenosi Fena. Tako institucije Vlade RS mogu dobiti kredit po prosječnoj kamatnoj stopi od 6,06 posto od banaka čije je sjedište u RS-u, odnosno 4,69 posto od banaka čije je sjedište u FBiH.
Kako pokazuju posljednji podaci, sredinom godine ponderirana kamatna stopa na ukupne kredite banaka sa sjedištem u Srpskoj iznosila je 6,90 posto, a onih sa sjedištem u Federaciji BiH 4,34 posto. Pitali smo bankarskog stručnjaka zašto je to tako. Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, kazao je da je teritorij Bosne i Hercegovine jedinstven ekonomski prostor.
“U suštini, banke iz oba entiteta posluju u oba entiteta. Što se tiče kamatnih stopa, one su na razini BiH puno povoljnije nego u zemljama regije, EU, pa čak i na određeni način na tržištu SAD-a. Razlike između kamatnih stopa u entitetima, to ovisi o nizu faktora”, objašnjava.
Prema njegovim riječima, riječ je o otvorenom gospodarstvu i funkcionira na principima ponude i potražnje, a banke na temelju procjene rizika i drugih čimbenika određuju cijenu svojih proizvoda i usluga.
“Dakle, broj klijenata u Federaciji BiH veći je od broja klijenata u Republici Srpskoj pa banke u FBiH imaju manje ulazne vrijednosti, odnosno niže kamatne stope na strani depozita, što im u određenoj mjeri omogućava da imaju niže aktivne stope, odnosno kamatne stope na Također, banke u Republici Srpskoj imaju veći broj klijenata sa prosječnom efektivnom kamatnom stopom, kao što su kartični proizvodi, kreditne kartice, prekoračenja i sl.
To su proizvodi koji uglavnom nose višu nominalnu i efektivnu kamatnu stopu za razliku od nekih drugih proizvoda kao što su stambeni krediti. Sve to može utjecati na to da je kamatna stopa statistički niža kod banaka sa sjedištem u Federaciji BiH”, pojasnio je Ražanica.
Nepovoljni krediti
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je za Nezavisne novine da u svakom slučaju nije prihvatljivo da ista banka ima različite kamate u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
“O tome se treba složiti. U ovom periodu kada je ekonomska aktivnost slaba i investicije su zaustavljene, sadašnje kamatne stope su nepovoljne za poduzetnike Republike Srpske. Ono što je sigurno je da su kratkoročni krediti u posljednjih godinu dana značajno porasli jer ekonomska aktivnost je značajno otežavajuća aktivnost za cijeli ambijent u Republici Srpskoj”, kaže Škrebić.
Banke sa sjedištem u Srpskoj u prvom polugodištu ove godine imale su ukupnu dobit od 127 milijuna maraka, što je za 35 posto više dobiti nego u istom razdoblju prošle godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu