Nakon brojnih vraćanja srpske robe koja sadrži pesticide sa granica susjednih zemalja, početkom ovog mjeseca, zbog prisutnosti titanij dioksida vraćena je i pošiljka keksa iz Srbije namijenjena hrvatskom tržištu.

Drugog studenoga u keksu je pronađen titanij dioksid, čiju je uporaba u hrani u siječnju 2022. Europska agencija za sigurnost hrane zabranila, navodeći da postoje osnovane sumnje da taj aditiv izaziva genotoksičnost.

Dodaci hrani
To znači da postoji potencijalna sposobnost kemikalije da ošteti DNK, genetski materijal stanica. Unatoč tome, prema Pravilniku o prehrambenim aditivima iz 2018. godine, upotreba ove supstance u Srbiji je dozvoljena, i još uvijek se nalazi na listi odobrenih dodataka.

Kao dodatak hrani, titanij dioksid ima oznaku E171, a zbog sposobnosti da reflektira svjetlost i oboji u bijelo, upotrebljava se u kemijskoj, kozmetičkoj, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

Prema riječima Slađane Savić, asistentice Katedre za primijenjenu kemiju Kemijskog fakulteta u Beogradu, on se koristi i u nekim proizvodima protiv štetnika, a lijekovima se dodaje kao zaštitni sloj zbog inertnosti i stabilnosti. Ipak, ona, za dnevni list Danas, ističe kako znanstvena istraživanja ukazuju na to da unos titanij-dioksida potencijalno može dovesti do oštećenja DNK, te izazvati teška oboljenja kao što je tumor.

“ Ako se titanij-dioksid unese gutanjem, EFSA (EU agencija za sigurnost hrane) na temelju znanstvenih istraživanja procjenjuje da se vrlo malo apsorbira putem organa za probavu, ali se ipak može akumulirati u tijelu i dovesti do oštećenja DNK, što kasnije može prouzrokovati razvoj tumora.

Osim toga, prilikom udisanja sitnih čestica titanij-dioksida, smatra se da je njegovo djelovanje potencijalno kancerogeno, čemu su posebno podložni radnici i radnice u tvornicama gdje se titanij-dioksid proizvodi. Ako se on dodaje proizvodima pod oznakom E171, to znači da je više od polovice čestica manje od desetine mikrometra”, pojašnjava Savić.

Sugovornica Danasa podsjeća kako je Europska agencija za hranu još 2021. istakla kako nema dovoljno dokaza da titanij-dioksid ne izaziva oštećenja genetskog materijala u stanicama, što znači da ova mogućnost nije isključena, i zbog toga se supstanca ne može smatrati sigurnom.

“Zbog nedostatka informacija i rizika, treba značajno kontrolirati njegovu upotrebu kao aditiva u stočnoj i ljudskoj upotrebi. Primjerice, u hrani za mačke i pse ovog aditiva ne smije biti više od stotog dijela. S druge strane, titanij-dioksid je dugo smatran sigurnom zamjenom za olovno bijelo u slikarstvu, zato što je olovo toksično”, napominje Savić.

S obziom na to da se mjesecima zaustavlja izvoz robe iz Srbije zbog pojačane prisutnosti štetnih supstanci, postavlja se pitanje što se događa sa spornom robom nakon vraćanja u Srbiju. Naime, ako prema zakonima u Srbiji određene supstance nisu problematične, da li to znači da je distribucija date robe adekvatna za srpsko tržište?

Nedostatna kontrola
Dejan Gavrilović iz udruženja potrošača “Efektiva” podsjeća kako keks nije jedini primjer kada srpska roba nije ispunila kriterije Europske unije, i da je tijekom ljeta više pošiljki vraćeno, posebno zbog prekomjerne količine pesticida.

Također, mišljenja je kako je keks još jedan pokazatelj neadekvatne kontrole prehrambenih namirnica u Srbiji. “Ovo je još jedan dokaz kako građani Srbije ne znaju što jedu, i da je moguće da konzumiraju hranu koja ima otrovne i štetne supstance, ali i da kontrola kod nas ili ne postoji, ili nije efikasna i rigorozna kao što bi trebalo biti”, napominje.

Dodaje i kako potrošači u Srbiji ne mogu biti sigurni da li se vraćena pošiljka distribuira na srpsko tržište, jer, kako pojašnjava, kriteriji Srbije nisu isti kao u EU, te stoga, sumnjiva roba za Europu, prema nadležnima, ne mora nužno biti sporna i za našu zemlju.

“Kada smo provjerili za problematičnu pošiljku čipsa, dobili smo odgovor od nadležnih da se vraćena roba uništava. Ipak, što se zaista dogodi ne možemo znati sa sigurnošću, jer se kod nas ništa ne provjerava, a profit je jedini interes. Ne bi iznenadilo da se pošiljka vraćena sa granice ne uništi već pusti u promet u Srbiji. Prema našim uvjetima i standardima, ti proizvodi su ispravni. Jer, da ne smatraju da je ispravno, ne bi se tako ni proizvodio”, upozorava Gavrilović.

Podsjeća kako je prije nekoliko godina bila aktualna i “afera aflatoksin”, koja je, kako kaže, u Srbiji riješena tako što je povećana granica dozvoljene prisutnosti aflatoksina.

“ To pokazuje da se kod nas ovakva pitanja mogu riješiti administrativnim putem, jer što bi se uništavala hrana koja je po standardima Europske unije štetna, kada se na ovaj način može podići granica, pa da po našim propisima bude zdrava, bez obzira na to što za Europu nije”, kaže Gavrilović.

Srpski mediji podsjećaju kako je Francuska među prvim zemljama koje su zabranile E171 u namirnicama. Ovu opciju trenutno razmatraju i Sjedinjene države dok se u Europi traže rješenja za zamjenu ovog sastojka u svim proizvodima, krenuvši od krema za sunčanje preko glazura pa sve do žvakaćih guma i bombona.