Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH zaustavila je donošenje zakona kojim bi se pokrenula izgradnja novog plinovoda u Bosni i Hercegovini, prenosi Radio Slobodna Europa.

Riječ je o projektu “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” kojim bi se riješila potpuna ovisnost BiH o ruskom plinu.

Vrijednost projekta je oko 100 milijuna eura, a plinovod Južna interkonekcija bio bi dug oko 180 kilometara. BiH uvozi plin jedino iz Rusije putem Turskog toka, kojem se priključila u travnju 2021. godine.

Krenuli u registraciju
Zakon kojim bi se službeno pokrenula izgradnja plinovoda usvojen je u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021., no zastupnici HDZ BiH sedam mjeseci kasnije uložili su amandmane koji podrazumijevaju da se iz projekta isključi kompanija BH Gas sa sjedištem u Sarajevu te da se projekt prebaci na kompaniju koja bi bila osnovana i čije sjedište bi bilo u Mostaru.

U BiH djeluju dva poduzeća koja uvoze plin iz Rusije i dva koja upravljaju plinovodom. Energoinvest iz Sarajeva, u većinskom vlasništvu Federacije BiH, uvoznik je Gazpromovog plina u ovom entitetu.

U Republici Srpskoj je 2012. formirana je kompanija Gas Res Banja Luka koja je uvoznik istog plina za taj entitet. BH Gas upravlja dijelom jedinog plinovoda koji ide od Zvornika do Sarajeva, ali samo dijelom koji prolazi ovim entitetom. Na teritoriji Republike Srpske plinovodom upravlja Gas Promet s Pala kod Sarajeva, koji je u većinskom vlasništvu Srbijagasa.

Tomislav Mandić, delegat HDZ-a BiH, stranke koja je dio vladajuće koalicije u entitetu Federacija BiH, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su predložili formiranje nove kompanije “nezadovoljni nacionalnim sastavom uprave i poslovanjem BH Gasa”.

“Zastupamo hrvatski narod. Provjerite nacionalnu upravljačku strukturu u BH Gasu, je li prisutan ijedan Hrvat ili Srbin. Provjerite kako posluje BH Gas.

Iznenadit ćete se, i to negativno. Ovo je spas tog projekta. Mi štitimo projekt Južne interkonekcije da ne dođe u ruke BH Gasa koji nema svijetlu budućnost”, kazao je Mandić koji je i zastupnik u Skupštini Zapadnohercegovačkog kantona.

Za RSE potvrđuje i da je taj kanton krenuo u registraciju poduzeća Plinovod Zapadnohercegovačke županije. Ističe da firma “nema veze s Južnom interkonekcijom, ali ne zna detalje”.

Žele ‘hrvatski plin’
Plinovod Južna interkonekcija išao bi iz pravca Hrvatske (Split – Imotski – Zagvozd) preko zapadne Hercegovine (Posušje s odvojkom za Mostar) do središnje Bosne (Novi Travnik). Hrvatska ima terminal ukapljenog plina (LNG) i povezana je s europskim plinovodima. U planu je i povezivanje s Transjadranskim plinovodom (TAP) kojim azerbajdžanski plin, preko Turske i Grčke, teče prema Italiji.

Jasmin Duvnjak, delegat Stranke demokratske akcije (SDA), koja je s HDZ-om BiH dio Vlade Federacije BiH, smatra da osnivanje još jednog plinskog operatora “nema ekonomske logike”.

“Oni žele da to bude neki ‘hrvatski plin’, nalik Hrvatskim poštama, Hrvatskim telekomunikacijama, hrvatskoj Elektroprivredi Herceg Bosne, što je nova podjela po ratnim linijama i nacionalnim kriterijima”, dodao je Duvnjak čija stranka neće podržati prijedlog, “ali nije problem da općine ili kantoni formiraju svoje firme koji će biti distributeri plina od plinovoda Južna interkonekcija do krajnjih korisnika, kao što u Kantonu Sarajevo postoji Sarajevogas”.

“BH Gas uveze plin i transportira ga do distributera. Od BH Gasa ga preuzima distributer ‘Posušje gas’, Hercegovina gas’ i dostavljaju ga stanovima, kućama i firmama”, pojašnjava Duvnjak.

Američka vlada s oko pola milijuna eura i Evropska unija s oko milijun i pol eura podržale su plinovod Južna interkonekcija kao “najbolju šansu za diverzifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH”.

Iz Ambasade SAD-a u BiH su za Radio Slobodna Evropa kazali da bi usvajanje Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska “trebalo biti prioritet svih dužnosnika na vlasti”.